BEOGRAD, Vlada Srbije, kako saznaju „Novosti“, ubrzano priprema mjere koje će doprinijeti da se bar djelimično smanje troškovi države i tako donekle popravi manjak u budžetskoj kasi.
Detalji ovih mjera biće uskoro poznati, a donijeće se kroz uredbe Vlade.
Jer, postojeći rashodi iz državne kase „pokriveni“ su u više od 90 odsto slučajeva zakonima, a njih je trenutno nemoguće izmjeniti – predizborni sat uveliko već otkucava.
Ozbiljnija štednja u državi mora sačekati novu vladu i najavljenu poresku reformu. Zasada, isplate iz budžeta idu prema utvrđenom planu, pa će čak i u aprilu za četiri odsto biti povećane plate zaposlenih u javnim preduzećima i javnom sektoru, kao i penzije na osnovu usklađivanja. Ali, kako je riječ samo o praćenju troškova života, realno ove zarade neće rasti.
O porastu plata zaposlenih u privatnom sektoru ne treba ni razmišljati, jer poslodavci zbog krize najavljuju ne samo stezanje kaiša, već i otpuštanja. Kako će u ovoj sveobuhvatnoj štednji proći penzioneri, tek će da se vidi, ali zahtjevi međunarodnih finansijskih institucija su jasni – penzijski sistem u Srbiji valja reformisati.
Ekonomisti su, inače, saglasni da je neophodno da i Srbija učini ono što su započele države u regionu, pa i EU, kako bi smanjili sve veći javni dug. Prije svega, računa se da je veoma važno da već od Nove godine potrošači u Srbiji plaćaju veći porez na dodatu vrijednost. Za koliko je potrebno porez povećati, ekonomisti nisu jedinstveni. Neki kažu da je dovoljno da to bude za svega dva odsto.
– U tom slučaju, jednokratno bi se povećala inflacija između 1,5 i dva odsto – ukazuju ekonomisti. – Ali, prihodi države bi porasli za čak dva odsto BDP, odnosno za oko 600 miliona evra. Ako se porez na dodatu vrijednost poveća za četiri odsto, čime bi opet imali manji namet od Hrvata, koji od ovog mjeseca primjenjuju stopu opštu poreza od 25 odsto, u potpunosti bismo pokrili budžetski deficit, odnosno država bi povećala svoje prihode za više od 1,2 milijarde evra.
Uz to, izvjesno je da će nam sa novom Vladom stići i nastavak reforme penzijskog sistema. Jer je, kako nas to već duže vrijeme upozorava i MMF, „sadašnji penzijski sistem neodrživ“.
– Na penzije u Srbiji iz budžeta odlazi 13 odsto bruto društvenog proizvoda – podsjeća predstavnik MMF-a u Srbiji Bogdan Lisovolik. – To je mnogo više od evropskih zemalja gdje se, osim u Italiji i Ukrajini, u prosjeku izdvaja 5,9 odsto BDP-a. Neodrživo je da jedan zaposleni radi za jednog penzionera.
Ako buduća vlada Srbije ubrzo po konstituisanju donese konkretne srednjoročne mjere može, po riječima Pavla Petrovića, predsjednika Fiskalnog savjeta, ne samo da spriječi da dug „eksplodira“, već i da smanji javne rashode sa 44 na 40 odsto u naredne četiri godine.
Mač iznad glave
Srbiji kao mač iznad glave stoji opasnost od povećanja javnog duga.
– Analize pokazuju da će na kraju godine javni dug biti najvjerovatnije oko 51 odsto BDP i da će nastaviti da raste – tvrdi Pavle Petrović. – Rast javnog duga je neizbježan usljed niskog BDP-a i planiranog fiskalnog deficita. Postoji opasnost da se na kraju 2015. javni dug poveća na zabrinjavajućih 60 odsto. Neophodno da se već sa rebalansom budžeta za 2012. donesu mjere koje će zaustaviti njegov rast i u srednjem roku vratiti ga ispod zakonske granice od 45 odsto BDP-a.
Šta traži kapital
Ma koliko država štedjela, Srbija mora privući i preko potrebne strane investicije, a izgledi za dolazak kapitala su poprilično mršavi.
– Kapital koji traži uhlebljenje prije svega želi sigurnost, pa onda i neke stope prinosa na duži rok – tvrdi Dušan Vujović, ekonomista. – Zato valja stalno pitati strane investitore šta im nedostaje. A mnogi kažu da im nedostaje ne savršeni pravni sistem, nego stabilan sistem u kome se sve zna i u kome nema začkoljica starih zakona, koje sve zaustavljaju.
Kako rade Hrvati
Stopa poreza na dodatnu vrijednost u Hrvatskoj je, od početka mjeseca, otišla na 25 odsto. Time se Hrvatska svrstala na treće mjesto u Evropi po visini PDV. Ispred njih su jedino Mađarska (27 odsto) i Island (25,5 odsto). Jedini izuzetak kod plaćanja pomenute stope od 25 odsto u Hrvatskoj imaju jestivo ulje i mast, bijeli šećer, dječija hrana i isporuka vode – za njih se primjenjuje stopa od 10 odsto. Novosti