Popović: DORS 2025 je prilika da zajednički oblikujemo budućnost osiguranja

BANJALUKA – Četvrti Dani osiguranja Republike Srpske (DORS 2025), koji će se održati 15. i 16. oktobra u Banjaluci, okupiće vodeće stručnjake, regulatore i investitore iz regiona. Ovaj prestižni dvodnevni događaj već je prepoznat kao centralna platforma za razmjenu ideja, analiza i iskustava u osiguravajućoj industriji, a fokusira se na najnovije trendove, digitalnu transformaciju i nove razvojne šanse u oblasti osiguranja.

Tim povodom razgovarali smo sa Bojanom Popovićem, generalnim direktorom Dunav osiguranja a.d. Banjaluka i predsjednikom Udruženja društava za osiguranje Republike Srpske, koji je podijelio svoja viđenja aktuelnog stanja na tržištu i očekivanja od predstojeće konferencije.

Kako ocjenjujete trenutno stanje u sektoru osiguranja Republike Srpske i koji su ključni izazovi s kojima se društva za osiguranje danas suočavaju?

POPOVIĆ: Nažalost, tržište Republike Srpske, se još uvijek suočava sa istim problemima – izazovima, a to je nelojalna konkurencija u obaveznom osiguranju od autoodgovornosti, kao i veliki brojem učesnika na tržištu. Velika koncentracija tržišnih učesnika, iz koje proizilaze devijacije još uvijek uzima svoj danak, iako to zvuči skoro nevjerovatno. Ono što se promijenilo u posljednjih par mjeseci, je to da su svi učesnici na tržištu postali apsolutno svjesni situacije u kojoj se svi zajedno nalazimo i počelo se tragati za rješenjima.

Udruženje društava za osiguranje Republike Srpske na čijem sam čelu, je već poduzelo niz koraka u borbi na obuzdavanju nelojalne konkurencije na tržištu, kroz implementaciju novih rješenja vezanih za Centralnu elektronsku evidenciju, tj. izmjenu dijela poslovanja Zaštitnog fonda Republike Srpske.

Trenutno je nakon ovih uloženih napora situacija na tržištu mnogo bolja nego što je bila i nedostaje nam još jedan mali iskorak kako bi tržište osiguranja Republike Srpske zaista ličilo na tržišta u okruženju. Siguran sam da ćemo do nove godine doživjeti svojevrsno “ozdravljenje” tržišta  nakon njega očekujem i ukrupnjavanje čime će se smanjiti broj učesnika.

Koje bi promjene u regulativi tržišta osiguranja bile prioritetne za unapređenje poslovanja u Republici Srpskoj i koliko događaji kao što je DORS doprinose tome?

POPOVIĆ: Maloprije smo rekli da je stanje na tržištu mnogo bolje nego što je bilo. To, naravno, nije moglo doći samo od sebe već  samo zajedničkim radom Udruženja osiguravača RS, Agencije za osiguranje, Ministarstva finansija i još nekoliko državnih institucija. Zajedno smo kroz razne radne grupe, sastanke i konferencije, uspjeli da iznjedrimo nekoliko novih dijelova već postojećih zakonskih rješenja, pravilnika i smjernica koje su unaprijedili poslovanje naše idustrije. Dani osiguranja Republike Srpske takođe svake godine daju nemjerljiv doprinos u unapređenju tržišta jer zaključci koji proizađu iz stručnih raspava sa ovog događaja suštinski daju odgovore na otvorena pitanja industrije i često se pretoče u neka od regulativnih rješenja u korist tržišta osiguranja.

Budući da dominiraju polise autoodgovornosti, vidi li se napredak u razvoju drugih vrsta osiguranja poput životnih, imovinskih ili osiguranja od finansijskih gubitaka?

POPOVIĆ: Dani osiguranja kao događaj na kojem se uvijek odaberu aktuelne teme za industriju, svake godine u svom programu ima za temu i razvoj tržišta osiguranja kroz uvođenje novih proizvoda, novih vrsta osiguranja  i  pronalazak novih kanala distibucije istih pa je veoma značajan i u tom segmentu. Nakon prvih Dana osiguranja i rasprave o DZO8  (dobrovoljno zdravstveno osiguranje), mnoga društva su ubrzo na tržište izbacila ovaj proizvod koji se prodaje i sa današnjim danom. Nakon održanih drugih dana osiguranja koje su za jednu od tema imali  osiguranje poljoprivrede, možemo reći da je napravljen iskorak u ovoj vrsti osiguranja te da se broj osiguranika od tada stalno povećava. Znači da ova manifestacija značajno utiče na rast i napredak cjelokupnog tržišta osiguranja, i to u svim vrstama osiguranja. Ono što je sigurno to je da podstiče društva da razmisle kako da unaprijede svoje poslovanje kroz razvoj ostalih vrsta osiguranja i kako da ih najbolje pribiliže potencijalnim osiguranicima.

Kako se uticaj političkih dešavanja odražava na tržište osiguranja u Republici Srpkoj?

POPOVIĆ: Politička situacija uvijek ima veliki uticaj na privredna dešavanja u zemlji. U fazama političke nestabilnosti dolazi do smanjenja ulaganja u nove kapacitete, do smanjenja postojećih kapaciteta  i do obustavljanja velikih javnih investicija koje su pokretač privrednih dešavanja.  Kada je na sceni ovakav scenario, naravno da dolazi i do stagnacije tržišta osiguranja. Prvo što nemate kome prodati postojeće proizvode, drugo – ne možete naći nove korisnike i treće – ne dolazi do razvoja novih proizvoda osiguranja. Međutim, ono što je sigurno i što se do sada pokazalo je to da je osiguravajući sektor dosta “žilav organizam” koji uvijek nađe izlaz iz najgorih situacija, kao što je bio slučaj sa pandemijom korona virusa pa skoro da možemo reći da postajemo sve više otporni i na ovu vrstu poremećaja, ukoliko je u manjem obimu.

Sve češće elementarne nepogode nanose veliku štetu privredi – koliko je razvijeno osiguranje proizvodnih pogona, poljoprivrede i mašina, i šta najviše usporava rast tih polisa?

POPOVIĆ: Svjedoci smo svakodnevno, gledajući i slušajući medije, koliko se u zadnjih par godina uvećao broj  katastrofalnih elementarnih nepogoda u našem širem i užem komšiluku. Njihov uticaj na poslovanje privrede, a posebno pojedinih njenih grana kao što su poljoprivreda ili industrija postaje presudan. To u principu znači da se mi kao osiguravači moramo konstantno prilagođavati programima osiguranja privrednim preduzetnicima i njihovim potrebama za osiguranje, što u ovim uslovima nije ni malo lak posao. Vijeme reosiguravajućih usluga za ovakve vrste osiguranja stalno rastu u cijelom svijetu pa su i očekivanja da će u budućnosti rasti i premija ovih vrsta osiguranja.

U kojoj mjeri rast cijena i inflacija utiču na dinamiku isplata šteta i koje prepreke osiguravajuća društva najčešće imaju u procesu naknade šteta?

POPOVIĆ: Iako tarife premija za osiguranje motornih vozila često trpe izmjene i povećanja cijena premije još nismo uspjeli, na nivou industrije, da uđemo u zonu profitabilnosti u vrsti osiguranja koja kao dobrovoljna vrsta osiguranja pokriva skoro sve moguće rizike za štete na vozilima.  Štete svakim danom rastu kako u svom broju tako i nominalnim veličinama sa sve većim i većim iznosima.

Nove tehnologije izrade automobila donijele su nam i rast cijena rezervnih djelova pa su se iznosi koje smo plaćali za pojedine dijelove, kao na primjer far za motrno vozilo više klase, uvećale i do 10 puta. Prije nekoliko godina ovaj dio automobila je koštao oko 1 000 KM, a sad te iste dijelove plaćamo od 10 – 12 000 KM ili više. Povećanje cijena radnog sata u servisima automobila  je takođe dalo svoj doprinos i uticalo na rast iznosa isplaćenih šteta na motornim vozilima. U odnosu na isti period prošle godine, štete su narasle za 15 odsto i očigledno je da će se tendencija rasta nastaviti.

Digitalna transformacija u osiguranju traje već godinama – šta su najveći izazovi u tom procesu i kako uskladiti digitalne servise s rastućim očekivanjima klijenata?

POPOVIĆ: Udruženja društava za osiguranje je u protekle dvije godine uspjelo da realizuje jedan veoma krupan poduhvat, da sprovede proces digitalizacije sektora osiguranja zajedno sa Zaštitnim fondom Republike Srpske. Efekti ovog projekta su postali vidljivi od maja mjeseca ove godine kada je sa radom počela Centralna elektronska evidencija. Od tada je došlo do umirivanja tržišta osiguranja u oblasti obaveznog osiguranja od autoodgovornosti čiji je krajni efekat sniženje troškova poslovanja društava za osiguranje koji posluju na teritoriji Republike Srpske.

Banjaluka kao centar regionalne osiguravajuće industrije

POPOVIĆ: DORS 2025 nije samo prilika da se sagledaju izazovi i mogućnosti osiguravajuće industrije, već i da se kreiraju rješenja koja će oblikovati njen dalji razvoj. Uz učešće ključnih lidera iz sektora osiguranja, regulatora i javnih institucija, događaj će dati jasne smjernice za unapređenje tržišta, jačanje konkurentnosti i pokretanje novih investicija. Manifestacija će još jednom potvrditi da je Banjaluka centar okupljanja regionalne osiguravajuće industrije i mjesto gdje počinju najvažnije inicijative za budućnost sektora.

Program konferencije sa dodatnim informacijama dostupan je na sajtu https://osiguranjers.com/agenda-dors/.

PR