BANJALUKA, Predstavnici Asocijacije poljoprivrednih udruženja Semberije (APUS) zatražili su od Vlade RS i gradske vlasti u Bijeljini da pomoć poljoprivrednicima koji su najviše stradali u poplavama bude brza i efikasna, pogotovo onima koji planiraju da obave drugu sjetvu na parcelama sa kojih je vodena stihija odnijela usjeve.
„Gruba procjena je da štete na poljoprivrednim usjevima i stočnom fondu Semberije iznose najmanje stotinu miliona maraka. Najhitnija pomoć u sjemenskom materijalu, đubrivu i nafti potrebna je ratarima koji planiraju da presiju parcele koje su bile pod kukuruzom, a prema našim procjenama presijavanje je potrebno na 8.000 hektara. Njima je hitno neophpodan sjemenski materijal grupe zrenja 200 i 300, što će se teško nabaviti,s obzirom na to da proizvođači sjemenske robe plasiraju na tržište male količine takvog sjemena“, rekao je Risto Arsenović, koordinator APUS-a.
Sa mnogih parcela voda se veoma sporo povlači, pa će neke od njih biti spremne za obradu tek u jesenjoj sjetvi. Risto Arsenović kaže da takve parcele treba dekontaminirati, pošto u mulju ima dosta teških metala i hemijskih sredstava, a to će se najlakše obaviti kalcifikacijom zemljišta sa tri do pet tona krečnjaka po hektaru i dubokim oranjem.
„Apelujem na gradske vlasti da takvim domaćinima omoguće besplatnu nabavku krečnjaka“, rekao je Arsenović.
Što se tiče predloženih mjera Vlade RS koje se odnose na povećanje količina regresirane nafte po jedinici površine, otpisu dugova za regresirano đubrivo iz 2012.godine, predstavnici APUS-a, koji su u Banja Luci razgovarali sa ministrom za poljoprivredu dr Stevom Mirjanićem, pozdravljaju namjere Vlade, uz tvrdnju da predložene mjere ne bi trebalo da se finasiraju iz tekućeg agrarnog budžeta.
Povrtlari Rade Ljubojević iz Velike Obarske i Radiša Zakić iz Crnjelova kazali su da su, pored poplava, velike štete proizvođačima povrća u Semberiji nanijele i izjave da je povrće proizvedeno u Semberiji kontaminirano i da nije za ljudsku ishranu.
„Sada je na pijacama skočila cijena svježem povrću, ali šta to vrijedi kada smo morali da svoje proizvode u prethodnih petnaestak dana prodajemo u bescijenje“, kažu potvrtlari.
Članovi APUS-a nisu zadovoljni ni izjavama predsjednika RS Milorada Dodika, nedavno izrečenim u Bijeljini, po kojima semberski proizvođači kroz različite vrste podsticaja dobijaju najveći dio agrarnog budžeta Republike Srpske.
„Koja to oblast u RS treba da dobije više od Semberije. Mi proizvodimo trećinu ukupne proizvodnje pšenice u RS, četvrtinu proizvodnje kukuruza, o povrću, mlijeku i drugim proizvodima da i ne govorimo. Zbog toga je i prirodno da dobijamo najviše podsticaja“, kaže Radiša Zakić iz Crnjelova.
CAPITAL: LJ.LJ.