BEOGRAD, Za poljoprivredu se kaže da je razvojna šansa Srbije, a ove godine ratarima će biti na raspolaganju i sredstva iz Evropskih fondova.
Stručnjaci navode da su neophodne veće investicije u proizvodnju, a poljoprivrednicima savjetuju da tržištu isporučuju prerađene proizviode što je daleko isplativije od sirovina.
Pune ruke posla ali ovaj mladi čovjek stiže sve. Marko Mitrović iz sela Ljubić dnevno proizvodi oko 1.000 litara mlijeka. Tovi i po 70 bikova. Da bi obezbjedio hranu za svoja grla mora da zasije 90 hektara zemlje. Uspješan je i voćar. Za sve koji bi želeli da se bave poljoprivredom ima savjet ali ne i čarobni štapić.
“Ni jedan posao ne može za kratko vrijeme da donese neku sigurnost ni neku veliku količinu dobiti i zarade. Samo upornim radom. Radni dan mora da traje 15 – 18 ili 20 sati. Ne može da se radi 6 sati. Zatvorio sam krug proizvodnje tako da te žitarice koje proizvedem iskoristim kroz svoju stoku da dođemo do nekog cilja do i neke zarade koju smo zamislili”, kaže Marko Mitrović iz sela Ljubić.
Marko koristi i subvencije države ali ta sredstva nisu dovoljna. Ministarka poljoprivrede obećava više novca za investiranje u poljoprivredu.
“U 2016 povećan je udio sredstava upravo za investicije u poljoprivredi za skoro milijardu u 600 miliona dinara, fond će biti gotovo gotovo 3 milijarde i pozivam naše poljoprivrednike da na vrijeme apliciraju za ta sredstva”, rekla je ministarka poljoprivrede Snežana Bošković Bogosavljević.
Da je poljoprivreda dobra šansa saglasan je i profesor sa fakulteta u Zemunu ali ukazuje i na teškoće koje ona nosi sa sobom.
“Sama poljoprivreda nosi mnogo rizika i u ulaganjima u i plasmanu i svemu. Nisu dovoljne samo riječi. Za poljoprivredu vam treba mnogo toga, od resursa, zemljišta i vode koju imamo ali i sredstava. To su uglavnom dugoročne investicije koje dugoročno vraćaju sredstva ali mora i dugoročno da se ulaže”, kaže profesor Mihailo Nikolić.
Profesor poručuje da je voćarstvo trenutno najprofitabilnija grana poljoiprivrede. Ali za koju vrstu gajenja voća se opredjeliti.
“Teško je reći kad bi to znali svi došli ovde i dolaze da pitaju šta bih ja gajio i sta bi bilo najbolje najprofitabilnije. To je teško opredijeliti, tržište je nepredvidivo. Ne samo malina ovdje svi uglavnom gledaju na malinu ali i druge voćne vrste jako su cijenjene tu mislim i na kupinu i na borovnicu i ribizlu. Zatim šljiva… trešnja i višnja. Višnja je druga na listi voća koje se izvozi odmah iza maline ali mi i tu nedovoljo ulažemo “, kaže Nikolić.
Velika šansa je organska proizvodnja, posebno na područjima gdje su zemljište i voda nezagađeni. Ova proizvodnja je zahtjevnija u odnosu na komercijalnu,ali je zato daje zdravije i skuplje proizvode koji se lakše plasiraju na tržištu. B92