BEOGRAD, Gubitak koji Srbija ima odlaskom mladih stručnjaka u inostranstvo je nemjerljiv. Ne radi se samo o novcu koji je uložen u njihovo školovanje, već o doprinosu koji bi oni mogli da daju da su ostali u zemlju. Trend odlaska, koji potvrđuje i najnoviji poziv iz Njemačke za 600 mladih ljekara iz Srbije koje tamo čeka radno mjesto, najvjerovatnije će se nastaviti. Evropske zemlje imaju deficit kadrova, prije svega, iz prirodnih i tehničkih nauka, a Srbija one koje je školovala ne može da zaposli.
Prema riječima prof. dr Branka Kovačevića, rektora Univerziteta u Beogradu, naši diplomci su cijenjeni u inostranstvu, posebno medicinari, hemičari, fizičari, elektrotehničari…
– Za školovanje jednog ljekara država godišnje izdvaja oko 3.000 evra, a inženjera elektrotehnike oko 1.600 evra – kaže Kovačević. – Njihovo znanje koristi neko drugi, jer kod nas oni ne mogu da se zaposle. Tržište ne postoji, privreda ne radi, tako da oni ne mogu u svojoj zemlji primjeniti ono što su naučili. S druge strane, u pojedinim evropskim zemljama postoji deficit kadrova, pa tako Njemačkoj treba 400.000 inženjera svih profila. Stručnjaci nedostaju Holandiji, Danskoj, Švajcarskoj.
Kovačević ističe da odlazak ljekara u inostranstvo može nanijeti veliku štetu u stvaranju nove generacije predavača na Medicinskom fakultetu. On kaže da za školovanje jednog dobrog stručnjaka treba minimum deset godina, a prosjek godina predavača na medicini je veći od 50, što je za evropske standarde nedopustivo.
– Šteta koju država ima odlaskom mladih kadrova je ogromna, to je kao da izgubite dio kulturnog blaga – smatra prof. dr Živoslav Tešić, profesor Hemijskog fakulteta. – Školovanje jednog hemičara košta državnu kasu realno 5.000 evra, a većinu njih već na fakultetima rezervišu strane kompanije, sada sve više iz Evrope.
Kako ističu naši sagovornici problem je što država nema definisanu strategiju razvoja, sa procjenom koji kadrovi su potrebni i u kom broju. Rektor Kovačević ističe da se upisne kvote prepisuju iz godine u godine, bez ikakve dodatne analize da li je potrebno toliko inženjera, pravnika, ekonomista… Dodatni problem je veliki broj visokoškolskih ustanova.
– Upisne kvote su iste, kao u periodu kada smo imali razvijenu proizvodnju i tržište, a danas je situacija potpuno drugačija – kaže Kovačević. – Svjetski standardi kažu da na milion stanovnika dolazi jedan univerzitet, a samo u Beogradu postoji sedam – dva državna i pet privatnih.
Bez posla
U Srbiji prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje posao sa fakultetskom diplomom u Srbiji čeka 41.386 (5,54 odsto), a sa osmim stepenom stručnosti svega 38. Među njima je nalazi 1.807 ljekara, od kojih su 90 specijalizirali. Na konkurs za posao u Njemačkoj do sada se prijavilo njih 100.
Statistika
U Srbiji ne postoji zvanična evidencija koliko je mladih stručnjaka otišlo u inostranstvo. Neke procjene govore da je, od 1991. do 1996. godine otišlo više od 250 doktora nauka, 200 magistara i oko 30.000 studenta. Takođe, nezvanične statistike kažu da poslije 2000. godine oko 4.000 diplomiranih studenata godišnje napusti zemlju. Novosti
Poklanjamo skupu pamet
