BEOGRAD, Uskoro će punih pet godina otkako je u Srbiji počela da radi Državna revizorska institucija čiji je, između ostalog, prevashodan zadatak da bdi nad javnim finansijama države Srbije i da svaki put javno upozori na prekomjerno, a naročito nezakonito trošenje „javnog dinara”.
I još nešto – da za svaki teži prekršaj protiv nosilaca javnih funkcija podnese prijave i uputi ih na sud. Tim povodom „Politika” je pitala predsjednika Savjeta Državne revizorske institucije, Radoslava Sretenovića, čime može da se pohvali u tom gotovo pionirskom poslu, a na šta da se požali.
„Dobro je što se institucija iz godine u godinu razvija. Povećavamo broj i obuhvat godišnjih revizija, objavljujemo sve kvalitetnije i obuhvatnije izvještaje, povećavamo broj zaposlenih, javnost polako saznaje šta je i čime se bavi Državna revizorska institucija. Loše je to što DRI nije smještena u jednoj zgradi, kao što dolikuje instituciji ovog profila. Naši zaposleni nalaze se na četiri lokacije samo u Beogradu, što nam znatno otežava posao, komunikaciju i iziskuje dodatne troškove. Državna revizorska institucija bi trebalo da dobije zgradu u kojoj bi mogli da se smjeste i nesmetano rade svi njeni zaposleni. Ovdje mislim i na kadar trenutno zaposlen, ali i na ljude koje ćemo tek primiti do pune popunjenosti definisane sistematizacijom” – rekao je Sretenović.
Poslije pet godina postojanja i rada već postoje neka iskustva. Kako bi po vama trebalo unaprijediti DRI?
U saradnji s našim razvojnim partnerima, predstoji nam izrada metodologije, priručnika i pratećih dokumenata za reviziju, ali i metodologije i dokumenata za reviziju svrsishodnosti. Pored toga, potrebno je da obezbijedimo odgovarajuću informatičku infrastrukturu, obučimo kadrove za praćenje i primjenu informatičke podrške, što bi doprinijelo automatizaciji poslovnih procesa unutar institucije. Poltika