VAŠINGTON – Predsjednik SAD Donald Tramp je u srijedu uveo dodatne carine od 25 odsto na uvoz svih automobila u SAD koje će se primjenjivati od 3. aprila.
U pitanju je veliki udarac za proizvođače automobila: prošle godine, SAD su uvezle automobile u vrijednosti od 219 milijardi dolara. Carine bi donijele, ukoliko izvoz automobila ostane na istom nivou, više od 50 milijardi dolara prihoda američkom budžetu.
Pored carina na automobile, Tramp je najavio da će u maju početi primjena carina na uvoz auto-dijelova u vrijednosti od 192 milijarde dolara godišnje.
Iako SAD imaju razvijenu autoindustriju, skoro 50 odsto automobila koji se prodaju dolazi iz uvoza. Najveći broj automobila uvozi se iz Meksika, Japana, Južne Koreje, Kanade i Njemačke.
Neće svi proizvođači biti podjednako pogođeni: Meksiko, Kanada i Južna Koreja imaju potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, pa će se carina od 25 odsto primjenjivati samo na dijelove koji nisu porijeklom iz SAD.
Odnosno, ukoliko se 50 odsto dijelova automobila koji se finalizuje u Meksiku proizvodi u SAD, carina će biti samo 12,5 odsto od vrijednosti.
Što se evropskih proizvođača tiče, oni će, pored trenutne carine od 2,5 odsto, morati da plaćaju dodatnih 25 odsto, bez mogućnosti „prebijanja“.
Istine radi, treba pomenuti i da je EU bila „nefer“ u trgovini automobilima sa SAD, pošto su američki automobili imali carinu od 10 odsto u EU, dok su SAD opterećivale uvoz evropskih automobila sa svega 2,5 odsto.
Američko tržište automobila je ogromno, na njemu se godišnje proda 16 miliona automobila uz prosječnu cijenu od 50.000 dolara po vozilu. Iz Meksika se uvoze automobili u vrijednosti oko 50 milijardi dolara, iz Japana 41 milijardu, Južne Koreje 38 milijardi, Kanade 24 milijarde, Njemačke 26 milijardi, Velike Britanije 10 milijardi, Slovačke šest milijardi, Italije i Švedske po četiri milijarde, Austrije i Mađarske nešto ispod dvije milijarde.
Amerikanci imaju razloga za „brigu“ jer posljednjih godina naglo raste uvoz automobila: od 2020. godine, vrijednost uvoza automobila porasla je za 50,6 odsto.
Sa te strane, Trampova odluka o uvođenju visokih carina ima više nego jasnu ekonomsku logiku, posebno kada se uzme u obzir da je izvoz američkih automobila vrijedan svega 60 milijardi dolara, odnosno, da je deficit u razmjeni automobila oko 160 milijardi dolara godišnje.
Carine na uvoz automobila nisu nikakvo veliko iznenađenje, one su najavljivane još u kampanji, a Tramp je to ponovio i kada je stupio na dužnost predsjednika.
Ipak, utisak je da su mnogi očekivali da će Amerikanci od toga odustati, pošto su očekivali da će Tramp napraviti neki „dil“ u međuvremenu.
Evropska unija dočekuje uvođenje carina u najnezgodnijem mogućem trenutku, iako će druge države biti mnogo više pogođene. Autoindustrija, posebno u Njemačkoj, i bez američkih carina je u velikoj krizi prije svega usljed zahtjeva „zelene tranzicije“, gdje se od proizvođača automobila zahtijeva da u narednih 10 godina potpuno obustave proizvodnju automobila na fosilna goriva.
Iako će nominalno najviše biti pogođena Njemačka, dodata vrijednost proizvodnje automobila i dijelova u zemlji čini svega 0,4 odsto BDP te države. Mnogo više će biti oštećena Slovačka, gdje je domaća dodata vrijednost skoro 1 odsto BDP-a, a vrijednost izvoza (uključujući i uvoznu komponentu) je čak 4,5 odsto BDP-a.
Mađarska i Švedska u izvozu vozila u SAD imaju oko 0,4 odsto dodate vrijednosti BDP-a.
Srbija će takođe imati indirektne posljedice, pošto izvoz dijelova za autoindustriju čini značajan dio našeg izvoza u EU. Mi već imamo primjetan pad izvoza u Njemačku i Italiju, upravo zbog usporavanja autoindustrije u tim državama. Sa novim američkim carinama, naš izvoz će pretrpjeti dodatni udarac.
Evropa priprema odgovor
Pokušaj evropskog komesara Mareka Šefčovića da prošle sedmice ispregovara neke ustupke u Vašingtonu završio se neuspjehom.
Uskoro možemo očekivati da će EU „uzvratiti“ udarac uvođenjem carina za određene američke proizvode. Tu se često pominjalo da će, kao i za vrijeme prvog Trampovog mandata, na udaru biti određeni artikli koji se proizvode u državama koje glasaju za republikance, kao što su američki burbon ili motocikli Harli-Dejvidson.
Pitanje je šta će od toga biti, jer je Tramp zaprijetio da će na takve mjere EU odgovoriti carinama od 200 odsto na uvoz sireva i vina iz Evrope, što je odmah izazvalo paniku kod francuske vlade, koja je najveći izvoznik tih artikala u SAD.
Trgovinski rat se (još uvijek) može izbjeći
Moguće je da će u narednih mjesec-dva doći do određenih kompromisa, pa će SAD odustati od uvođenja tih carina. Izvjesno je da će Tramp tražiti više nego opipljive ustupke trgovinskih partnera. EU je, koliko je poznato, ponudila da „izjednači“ carine za američke automobile, odnosno da ih sa 10 odsto smanji na 2,5 odsto, samo to očigledno nije „djelovalo“.
Iako je na izgled Evropska unija najmanje pogođena carinama od ostalih američkih partnera, trenutak u kome se uvode je više nego nezgodan. Pored strukturne krize evropske autoindustrije, EU ima problem kako da parira više nego izvjesnom američkom povlačenju iz Ukrajine.
Plan Evropske komisije za drastično povećanje izdvajanja za potrebe odbrane prijeti da se pretvori u fijasko, jer velike države na jugu Evrope su prezadužene i nisu voljne da se dodatno zaduže, posebno ne nauštrb socijalnih davanja. Nova ekonomija