BIJELJINA, Republika Srpska je po prvi put smanjila debalans između izvoza i uvoza – došlo je do povećanja izvoza za 20 miliona KM ili 9,4 odsto, dok je uvoz povećan za 14,5 miliona KM ili za 1,9 odsto.
Sekretar Sektora za agroindustriju Privredne komore Srpske Slavko Stevanović napominje da je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, debalans realno smanjen i to za 5,5 miliona KM ili jedan odsto.
Pokrivenost uvoza izvozom povećana je za 2,1 indeksni poen i po prvi put je iznad 30 odsto.
Najveću spoljnotrgovinsku razmjenu u prošloj godini Republika Srpska ostvarila je sa Srbijom i Hrvatskom, a potom slijede Italija, Njemačka i Brazil, ističe Stevanović.
Najviše se izvozilo u Srbiju, Italiju, Crnu Goru, Rusku Federaciju, Hrvatsku, a najviše uvozilo iz Srbije, Brazila, Hrvatske, Njemačke, Mađarske.
On ističe da je suficit ostvaren sa Crnom Gorom i Ruskom Federacijom, a najveći debalans sa Srbijom, Brazilom, Mađarskom, Njemačkom i Hrvatskom.
Najveća pokrivenost uvoza izvozom ostvarena je sa Ruskom Federacijom, Crnom Gorom, Italijom, Hrvatskom, Njemačkom…
Izvoz hrane, pića i duvana u prošloj godini iznosio je 233,5 miliona KM, a uvoz 766,2 miliona KM, čime je ostvaren debalans od minus 532,7 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom od 30,5 odsto.
Posmatrano po sektorima, kod hrane i živih životinja došlo je do povećanja izvoza za 5,4 odsto i uvoza za 3,4 odsto, što je dovelo do povećanja debalansa za 2,6 odsto i pokrivenosti uvoza izvozom sa 31 odsto na 31,6 odsto.
Kod pića i duvana došlo je do znatnog povećanja izvoza i to za 75,6 odsto i smanjenja uvoza za 7,7 odsto, što je dovelo do smanjenja debalansa za 19 odsto i povećanja pokrivenosti uvoza izvozom sa 12 odsto na 22,8 odsto.
Posmatrano po grupama i vrstama proizvoda, najveća spoljnotrgovinska razmjena ostvarena je kod biskvita, kolača i drugih proizvoda, mesa svih vrsta, kukuruza, čokolade i ostalih prehrambenih proizvoda, voća i jezgrastih plodova, i drugih proizvoda.
Najveći izvoz ostvaren je kod voća i jezgrastih plodova i to najviše kod svježih jabuka, krušaka i dunja, biskvita, kolača i drugih proizvoda, šećera i saharoze, čokolade i ostalih prehrambeni proizvoda, mlijeka i mliječnih prerađevina i proizvoda.
Najveći uvoz ostvaren je kod mesa svih vrsta, te kukuruza, biskvita, kolača i drugih proizvoda, zatim pšenice, piva i drugih grupa, to jest proizvoda, a najveći debalans ostvaren je kod mesa svih vrsta, kukuruza, pšenice, piva, mesnih prerađevina i drugih proizvoda.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u spoljnotrgovinskoj razmjeni hrane, pića i duvana između Srpske i zemalja EU pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa 44,1 odsto u 2013. godini na 34,7 odsto u 2014. godini.
To je proizašlo iz povećanja uvoza sa 30,3 odsto na 31,5 odsto i smanjenju izvoza sa 45,8 odsto na 38,4 odsto.
Ova nepovoljna kretanja za Republiku Srpsku, nastavljena su i u 2015. godini, što se vidi iz podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni za jedanaest mjeseci.
“Izvoz iz Republike Srpske smanjen je u zemlje EU za 8,9 odsto i u Hrvatsku za 20,3 odsto, uvoz je povećan za 3,3 odsto iz zemalja EU i 5,3 odsto iz Hrvatske, a debalans je povećan za 19,2 odsto sa zemljama EU i za 38,2 odsto sa Hrvatskom”, precizira Stevanović.
Pokrivenost uvoza izvozom, dodaje on, smanjena je za 5,5 indeksnih poena sa zemljama EU i za 13,7 indeksnih poena sa Hrvatskom.
Stevanović ocjenjuje da se može konstatovati da je stanje u spoljnotrgovinskoj razmjeni hrane, pića i duvana – zadovoljavajuće, a tome je doprinijelo i povećanje izvoza svježeg voća u Rusku Federaciju sa 5,1 milion KM u 2014. godini na 19,3 miliona KM u 2015. godini.
Da bi se stanje u spoljnotrgovinskoj razmjeni znatnije poboljšalo neophodno je jačati konkurentsku sposobnost, prije svega poljoprivredne proizvodnje, i to povećanjem produktivnosti i rentabilnosti, povećanjem finansijske podrške i rentabilnijom raspodjelom tih sredstava.
Neophodno je prilagoditi proizvodnju zahtjevima tržišta u pogledu asortimana, kvaliteta i cijena, kao i povećati potrošnju domaćih proizvoda.
“U spoljnotrgovinskoj razmjeni potrebno je ubrzati aktivnosti na stvaranju uslova za izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU i za prevoz kroz zemlje EU u Rusku Federaciju i ne dozvoliti izmjene u SSP-u u pogledu primjene principa `tradicionalne trgovine`”, kaže Stevanović. Srna