BEOGRAD, Vlada je namjenila značajna primanja za članove tijela koje će kontrolisati javne finansije, pa će zaposleni imati najviši koeficijent u državnoj upravi – devet.
Predsjednik Fiskalnog savjeta imaće osnovnu platu od 187.773 dinara, članovi će primati po 168.996, vrhovni specijalni savjetnik 152.096, a specijalni savjetnici po 144.441 dinara, pokazuje računica izvedena iz odredbi nedavno usvojenih izmjena Zakona o budžetskom sistemu.
Kako Danas saznaje, zbog ovako visokih plata, među potencijalnim kandidatima već se govori o tome da će biti prilično velike konkurencije za tri slobodna mjesta u vrhu Savjeta (predsjednička funkcija i dvije članske), što bi s jedne strane trebalo da garantuje visok stručni nivo vodećih ljudi Savjeta, dok s druge strane postoji opasnost da članovi opet budu izabrani po političkoj podobnosti, što bi bez obzira na njihovu stručnost narušilo kredibilitet te institucije. Zbog toga, neki od njih i ne vjeruju u mogućnost da budu izabrani.
Izmjenama Zakona o budžetskom sistemu koje je Narodna Skupština usvojila prije dva dana Srbija je po prvi put dobila regulativu koja uređuje pravila o fiskalnoj odgovornosti, kao i Fiskalni savjet, kao instituciju koja bi trebalo da kontroliše da li vlast poštuje fiskalna pravila ili neodgovorno vodi javne finansije.
Fiskalni savjet će biti nezavisna institucija sa tri člana i stručnom službom, a pravu samostalnost u njenom radu trebalo bi da garantuju visoke plate predviđene zakonom.
Naime, jedna od glavnih dosadašnjih zamjerki pri formiranju nezavisnih tijela u Srbiji bila je da njihovi članovi i zaposleni imaju isuviše niske plate da bi te funkcije privukle dovoljno kvalitetne kadrove, neophodne za obavljanje tako odgovornih funkcija, koje po pravilu zahtjevaju visoku ekspertizu i jak lični integritet.
Taj argument naročito je istican u slučaju Državne revizorske institucije, koja radi sa znatno manjim kapacitetom od predviđenog, između ostalog i zato što su plate državnih revizora bile veoma skromne, kada se uporede sa zaradama u privatnom sektoru, zbog čega kvalitetni kadrovi po pravilu nisu zainteresovani za ovaj posao.
Da se to ne bi dogodilo i sa Fiskalnim savjetom, država je ovog puta odlučila da njegovim članovima da izuzetno visoke zarade. Tako će specijalni savjetnici u tom organu primati osnovnu zaradu devet puta veću od osnovice predviđene za državne službenike (najviši koeficijent u državnoj upravi), koja iznosi 16.049 dinara, predsjednik Savjeta imaće 30 odsto više od specijalnog savetnika, članovi 90 odsto od plate predsjednika, dok će vrhovni specijalni savjetnik imati 90 odsto od plate člana.
Preračunato u dinare, to znači da će predsjednik Fiskalnog savjeta imati osnovnu platu od 187.773 dinara, članovi će primati po 168.996, vrhovni specijalni savjetnik 152.096, a specijalni savjetnici po 144.441 dinara.
Zanimljivo je da se zakon u velikoj mjeri oslanja na akademska zvanja po pitanju kriterijuma koje članovi Saveta moraju da ispune. Tako članovi Savjeta moraju imati master, magistarsku ili doktorsku diplomu iz oblasti ekonomskih nauka, objavljene naučne radove i najmanje pet godina radnog iskustva.
Prema tom kriterijumu skoro svi profesori i asistenti Ekonomskog fakulteta formalno mogu biti članovi Fiskalnog savjeta, ali eksperti koji su karijeru proveli van akademije ne mogu da ispune formalne uslove za člana Savjeta bez obzira na svoju eventualnu stručnost.
Druga neobičnost je u tome što je za funkciju vrhovnog specijalnog savjetnika, što je niži rang od člana savjeta, kao minimalni kriterijum postavljena diploma doktora ekonomskih nauka, što znači da višerangirani funkcioner može imati niže obrazovanje od nižerangiranog (recimo master), dok obratno nije dopušteno.
Na kraju, bitno je napomenuti i da Fiskalni savjet neće imati nikakva izvršna ovlašćenja, odnosno neće moći da sankcioniše Vladu ili ministre koji budu kršili fiskalna pravila, niti će moći da zaustavi projekte koji ne budu u skladu sa zakonskim odredbama.
Jedina funkcija savjeta biće da analizira postupke vlasti u pogledu poštovanja fiskalnih pravila i da o svojim nalazima obaveštava državne organe i javnost. Državni organi će biti u obavezi da Fiskalnom savjetu dostavljaju svu traženu dokumentaciju koja mu je „suštinski potrebna“, ali u slučaju da se ogluše o tu obavezu, Savjet će moći samo da o tome obavesti Skupštinu i ništa više.
Predviđeni i bonusi za težak rad
Pored iznosa utvrđenih osnovnom zaradom, članovi Fiskalnog savjeta i specijalni savjetnici imaju pravo i na uvećanje zarade u iznosu do 30 odsto usljed „posebnih složenosti u radu“, pri čemu iznos povišice utvrđuje predsjednik Savjeta. To znači da bi u mjesecima kada se procjeni da se Fiskalni savjet bavi naročito kompleksnim pitanjima, predsjednik te institucije mogao da primi čak 244.105 dinara, članovi po 219.695, vrhovni specijalni savjetnik 197.725, a specijalni savjetnici po 187.773 dinara.
Politička linija
Zakon predviđa da predsjednika Savjeta predlaže predsjednik Srbije, a članove ministar finansija i guverner Narodne banke Srbije, što u sadašnjoj političkoj konstelaciji znači da će presudnu ulogu u odlučivanju o tome ko će sjediti u Savjetu imati Demokratska stranka Danas