BANJALUKA , Radnici u BiH po iznosu prosječnih plata mnogo zaostaju ne samo u odnosu na zemlje EU, već i u odnosu na primanja u državama regiona.
Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je prosječna plata za oktobar prošle godine iznosila 679 KM, dok su prosječna primanja radnika u RS u novembru bila još manja – 607 KM.
Prosječna oktobarska plata u Hrvatskoj bila je najviša u regionu i iznosila je 1.302 KM, slijedi Crna Gora s novembarskim prosjekom od 715 i Srbija s prosječnom platom iz istog mjeseca od 708 KM.
Prema faktografskom izvještaju CIA iz 2006. BiH je, uz Makedoniju, svrstana među najsiromašnije zemlje bivše Jugoslavije. Plate u BiH rastu najsporije u regionu, a u posljednjih nekoliko godina porasle su tek za nešto više od 50 KM. U RS su od ove godine značajno povećane plate samo budžetskim korisnicima.
Iako BiH ima ubjedljivo najveći rast bruto društvenog proizvoda s godišnjom stopom između 10 i 14 procenata, to nije bilo dovoljno za brži ekonomski razvoj zbog velikog činovničkog aparata. CIA je, takođe, u svom izvještaju upozorila da bh. administracija troši više od 40 procenata bruto društvenog proizvoda.
Sa sličnim problemima susreće se i Srbija, koja bez obzira na znatno viša prosječna primanja radnika u odnosu na ostatak regiona bilježi veliki jaz između primanja u javnom sektoru i ostatku radničke populacije. Stoga prosječna plata u Srbiji, ocjenjuju analitičari, nema realno utemeljenje u ostvarenoj produktivnosti privrede.
Iako je prosječna plata u Srbiji viša nego u drugim zemljama u regionu, to još ne znači da se za istu sumu novca može kupiti više robe u Srbiji nego u drugim okolnim zemljama. Postoji trend da ponekad i manja plata može da pruži veći standard za građane tih država.
“U Hrvatskoj za jedan evro možete kupiti manje nego u Srbiji. Sa druge strane, za jedan evro možete kupiti ne baš mnogo više, ali možete, u Bugarskoj nego u Srbiji i to počevši od hrane pa zaključno s uslugama. Mislim da je sve osim struje jeftinije nego u Srbiji”, kaže ekonomista Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište.
On dodaje da je slična situacija i u BiH, gdje je osim komunalnih usluga većina stvari jeftinija nego u Srbiji.
Mada je to manje izraženo, s velikim jazom u platama u radničkim redovima susreće se i Hrvatska. Prema podacima hrvatskih statističkih službi, više od 40.000 radnika u Hrvatskoj prima bruto platu ispod 588 KM, a ispod hrvatskog prosjeka zarađuje čak 700.000 Hrvata.
Sa druge strane, zvanična statistika otkriva da je za potrošačku korpu u RS i FBiH potrebno izdvojiti nešto manje novca od prosječnih plata. Potrošačka korpa u RS, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u novembru je koštala 540,49 KM, a u oktobru je u FBiH iznosila 528,89 KM.
Sindikati tvrde suprotno jer statistika u potrošačku korpu uračunava samo higijenu i ishranu. Tako sindikalna potrošačka korpa u RS za septembar ove godine iznosi 1.008,07 KM, a obuhvata troškove prehrane, stanovanja, prevoza, odijevanja i higijene za četvoročlanu porodicu.
Sindikalna potrošačka korpa i u FBiH znatno je viša u odnosu na onu Zavoda za statistiku. Korpa, u koju prema standardima EU ulaze troškovi ishrane, grijanja, komunalija, obrazovanja i odijevanja, iznosi 1.420 KM.
Srbija se takođe suočava s problemom da potrošačka korpa, koja je prema državnoj statistici u trećem kvartalu prošle godine iznosila 822 KM, prelazi prosječnu platu.
Vrijednost potrošačke korpe u Hrvatskoj računa samo Savez samostalnih sindikata Hrvatske, a u oktobru je iznosila 1.543,85 KM i, kao i u slučaju BiH i Srbije, prelazi iznos prosječne plate. Tako prosječna plata u Hrvatskoj pokriva oko 75 odsto troškova četvoročlane porodice, dok je u slučaju penzionera situacija još nepovoljnija.Nezavisne n.