BEOGRAD, Majke u Srbiji bi, u ne takoj dalekoj budućnosti, mogle da dobijaju i ”platu” za treće dijete. U prijedlog građanskog zakona unijeta je i odredba da se zaposlenim i nezaposlenim majkama, sve do punoljetstva trećeg deteta, isplaćuje mjesečna ”demografska naknada” od 20.000 dinara. Ipak, još nije izvjesno da li će ova stavka biti usvojena, kao ni kada će sam zakon stupiti na snagu. A najveća dilema je – hoće li uopšte biti novca.
– Ova mjera je veoma dobra i stimulativna, ali je pitanje da li je ostvariva – kaže i Ljubomir Pejaković, savjetnik ministra za rad i socijalnu politiku. – Mi smo 2008. godine donijeli Strategiju za podsticanje rađanja, ali usljed nedostatka novca nisu ispunjene sve njene stavke. Tako je bilo predviđeno da se za drugo, treće i četvrto dijete roditeljski dodatak isplaćuje jednokratno, ali pošto to nije bilo moguće, on se i dalje daje u 24 rate. A ova nova mjera bi iziskivala daleko više novca. Svakom djetetu bi za godinu dana trebalo obezbijediti 2.400 evra.
Sastavljači novog građanskog zakona su, kao polaznu tačku za svoj prijedlog, uzeli katastrofalnu demografsku sliku zemlje. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 370 seoskih naselja u posljednjih deset godina nije rođena nijedna beba. Prosječna starost stanovništva u Srbiji je 41,2 godine, a iza jedne žene ne ostane dvoje djece, što je minimum za dugoročnu zamjenu generacija.
Ipak, da nije sve u novcu, smatraju i u Sektoru za brigu o porodici Ministarstva rada i socijalne politike.
– Iako je novac važan za funkcionisanje porodice, ključni odgovor u vezi sa problemom niskog nataliteta, ipak, nije u njemu – ocijenjuju u ovom resoru. – To dokazuje i činjenica da su sve razvijene zemlje pomoću svojih strategija za podršku rađanju, čiji je važan dio bio i finansijska potpora, uspjele da podignu nivo fertiliteta za samo deset procenata.
Ministarstvo rada i socijalne politike ipak izdvaja pozamašne iznose za porodičnu zaštitu. Prema riječima Zorana Martinovića, državnog sekretara ovog ministarstva, za 2011. iz budžeta je odobreno čak 39,1 milijarda dinara.
– Najviše je novca izdvojeno za naknade zaposlenim porodiljama, i tu smo namijenili 22,8 milijardi dinara – kaže Martinović. – Za dječje dodatke je namijenjeno 10,5 milijardi, a za roditeljske 5,8 milijardi dinara.
Beograd baš odriješio kesu
Osim naknada koje dodjeljuje država, svaka lokalna samouprava iz sopstvene kase, u skladu sa svojim mogućnostima, izdvaja novac za podsticanje rađanja. Najdarežljiviji je Beograd. Tako se nezaposlenim majkama daje jednokratno 50.000 dinara pri svakom porođaju. Pravo na stalnu novčanu pomoć imaju i roditelji trojki, četvorki, petorki, šestorki i duplih blizanaca. Grad nadoknađuje i razliku od 35 odsto, za koliko je umanjena plata ženama na porodiljskom. Novosti
Plata za treće dijete
