BEOGRAD, Gotovo da nema domaćice koja se ovih dana nije iznervirala vraćajući se sa pijace. Sa tezgi načičkanih zelenišom i voćem gađaju nas cijene, sve “jake”, trocifrene i dvocifrene brojke. Građani komentarišu: nema više one “pijaca nas održala, njojzi hvala”. A ekonomisti i poljoprivredni stručnjaci poručuju: zaboravite na jeftinu hranu bar do narednog ljeta, ako i tada rodna sezona ne omane.
Beograđanka Slobodanka Milosavljević, koja je odnedavno, kako kaže, “pridruženi član Biroa za zapošljavanje”, kaže:
– Cijene na našim pijacama su takve da se naježim i na plus 40 stepeni. Ne pamtim ovakvu skupoću, osim u ona suluda ratna vremena, kada ni za šta nije bilo para.
Na pijacama su cijene udvostručene, pa je zaista teško domaćicama da napune cegere za dnevne potrepštine, a kamoli da razmišljaju o tome da valja spremiti i zimnicu. A polovina avgusta i početak septembra udarno su vrijeme za ostavljanje “prve pomoći za zimu”.
Već letimičan pogled na tezge pokazuje da su cijene najtraženijeg povrća višestruko veće nego prošlog avgusta. Kilogram paradajza košta bezmalo kao i kilogram pilećeg mesa. Na nekim mjestima dostiže i 200 dinara, najčešće je oko 150.
A samo prije koju nedjelju, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena paradajza bila je upola niža. U Užicu je iznosila 80, u Valjevu 70 dinara… Na valjevskoj pijaci je sada prevazišla “svaku mjeru” – kilogram osrednjeg kvaliteta košta 150, a nešto kvalitetnijeg 170 dinara. Na beogradskim pijacama, kao i u trgovinama, cijene ovog povrća su prijestonički “astronomske” – iznose od 180 do 200 dinara.
Nešto je bolja sa paprikom. Kilogram staje 60 do 130 dinara. Krastavci se kreću od 40 do 70 dinara. Kupus na tezgama treba platiti između 30 i 50 dinara, toliko i luk. Svemu ovome lani u ovo vrijeme cijena je bila niža minimum desetak dinara.
– Čim čuju ili pogledaju cijene mnogi odustaju od kupovine – žali se Miroslav Jeftić, iz Slanaca, prodavac na beogradskoj Bajlonijevoj pijaci. – Ove godine zimnica će biti paprena, samo oni sa dubljim džepom moći će da je priušte. I ne samo da je sve skupo, nego vlada i nestašica.
Ovakve cijene, objašnjavaju stručnjaci, diktirali su: kišna godina, grad, poplave, ali i skupo gorivo, odnosno transport. Uslijed loših klimatskih uslova, tačnije slabijeg roda, manja je i ponuda. Tako ćemo ovog ljeta sve plaćati skuplje. Čist zakon ponude i tražnje – čim je nečega manje, ono košta više.
Na to ukazuje i direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede Drago Cvijanović, posebno potencirajući da su na drastičan rast cijena poljoprivrednih proizvoda uticale česte vremenske nepogode u krajevima gdje se gaji povrće.
– Kurs jeste imao uticaja, ali, procentualno gledano, na formiranje pijačnih cijena 90 odsto uticale su prirodne nepogode, a sa svega 10 odsto kretanje vrijednosti dinara – ističe Cvijanović.
Nemamo sreće sa povrćem, ali ni sa voćem. I njega je malo na tezgama, i, naravno, skupo je.
Vojislav Stanković, saradnik Centra za naučno istraživački rad Privredne komore Srbije, ukazuje da je ove godine značajno manji rod ranog voća – breskve, kajsije, višnje.
– Očekuje se i manji rod jesenjeg voća, šljiva i jabuka – ističe Stanković.
Kad te hoće – hoće te, kaže narod, a nama je i sa cijenama prehrambenih proizvoda u trgovinama krenulo, naravno, loše po džep, jer se poskupljenja nižu ili najavljuju.
Rast cijena, prvi su, tokom jula, najavili pekari. Njihove prijetnje skupljom veknom, zbog skupljeg brašna, povukle su za sobom i druge. Skuplje je već mlijeko, jogurt, sir i ostale mliječne prerađevine. “Trgli” su se i uljari, pa je i zejtinu otišla cijena. Poskupilo je svježe meso. Poskupljuju i pića, i osvježavajuća i alkoholna…
Vodeće mljekare u Srbiji podigle su cijene od četiri do 10 odsto. Litar kratkotrajnog mlijeka sada košta, u zavisnosti od proizvođača, od 43 do 59 dinara. Raspon cijene jogurta od 2,8 procenata mliječne masti je od 62 do 85 dinara.
Svinjski but košta u prosjeku 358 dinara. U pojedinim trgovinama poskupio je za 10 odsto i košta 389 dinara…
Nova cijena jestivog ulja je od 109 do 112 dinara. Srećom, nisu sve uljare podigle cijene.
Većina trgovaca ukazuje da će od polovine mjeseca sokovi i alkoholna pića poskupiti do šest odsto.
Cijela priča oko poskupljenja hrane može da dobije novo ubrzanje ako i cijene energenata, tačnije motornog goriva i gasa, uzlete. A to je lako moguće jer svjetske berze, gdje nabavljamo naftu, brzo reaguju na svaku političku, klimatsku i ostalu promjenu.
Jesenja iskušenja ozbiljno prijete svakoj porodici koja se ne može pohvaliti nadprosječnim primanjima. Još kad sa boka udare polazak djece u školu i vraćanje pozajmica za ljetovanje, a poslodavac sačeka sa kovertom iste debljine, ili, lako je moguće, još i tanjom…
Jesen još skuplja
Poslije značajnog rasta kursa dinara bilo je neminovno poskupljenje pojedinih namirnica, a sada, poslije smanjenog roda povrća i voća, može se očekivati da će na jesen poskupiti i drugi proizvodi – procjenjuje Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača Beograda.
– Ovaj period karakterističan je za povećanje cijena “osjetljivih” proizvoda – kaže Bogosavljević. – Jer, proizvođači i trgovci računaju da su tada godišnji odmori i da zbog toga neće biti burnijih reakcija potrošača. Iz ugla kupaca, nema opravdanja za poskupljenja. Ali, ovaj talas prati ono što se dešavalo sa kursom dinara.
Bogosavljević procjenjuje da se zbog brojnih poskupljenja može očekivati da će potrošači manje kupovati i promjeniti strukturu tražnje, opredjeljujući se za proizvode nižeg kvaliteta i cijena.
Savjet građanima je da pri kupovini obiđu više radnji. Jer, istraživanja su pokazala velike razlike u cijenama i kod nekih osnovnih namirnica, koja idu i 30 do 40 odsto za iste vrste proizvoda, u zavisnosti od prodajnog objekta i dijela grada.
Prisilna dijeta
I prije novog juriša cijena građani su, zbog sve plićih džepova, uveliko počeli da “drže dijetu”. Na to upućuje promet u prodavnicama od početka godine. Potrošnja osnovnih namirnica opala je na svim nivoima. Manje se troše meso, mlijeko, ulje, šećer, razne prerađevine, kvalitetnija hrana… Ali, i hljeb. Najviše je pala potrošnja svježeg svinjskog mesa.
Za litar 28,50 dinara
Kompanija “Imlek” će, kako je i najavljivala, od nedjelje povećati otkupnu cijenu sirovog mlijeka za 10 odsto, što će značiti i poskupljenje gotovih proizvoda za pet procenata, izjavila je Tanjugu menadžer za odnose sa javnošću “Imleka” Nevena Veselinović. – Cijene otkupa će od 15. avgusta biti povećane za 10 odsto, što znači da će farmeri za litar sirovog mlijeka dobijati 28,50 dinara – rekla je Veselinovićeva, napominjući da “Imlek” ima oko 6.000 kooperanata. Novosti