Pekari ubiru ekstraprofit

BANJALUKA, SARAJEVO, Nova cijena hljeba od 1,30 KM nije realna i krajnje je vrijeme da država stane u zaštitu potrošača i osjetljivih kategorija stanovništva, upozorili su u udruženjima potrošača.
Tvrde da više cijene hljeba nisu opravdane i pored toga što je u posljednjih godinu dana cijena pšenice na svjetskim berzama viša za oko 100 odsto.
“Čitav lanac u mlinsko-pekarskoj industriji ubire ekstraprofit, a više cijene hljeba pravdaju višim cijenama brašna na svjetskom tržištu kao da ne znamo koliko u ukupnoj cijeni hljeba učestvuju brašno, energija, radna snaga, transport itd”, kazao je Mensud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača BiH.
Lakota naglašava da je dokaz za njegove tvrdnje taj što se pekari, kao i mlinari, dogovaraju u vezi sa cijenama kako brašna tako i hljeba što je zakonom zabranjeno i pita se zašto Konkurencijsko vijeće BiH ne reaguje.
“Pored pekara i mlinara, krivicu za visoku cijenu hljeba snosi i država koja ništa nije uradila da zaštiti građane, a mogla je kroz robne rezerve i institucije sistema”, naglašava Lakota.
Kako saznajemo od poznavalaca iz ove oblasti, cijena brašna u cijeni hljeba učestvuje sa samo 22 odsto, a ostalo su troškovi energije, aditiva, proizvodnje i transporta.
“Čekamo utorak i tada ćemo dobiri specifikaciju troškova i onda ćemo zvanično znati kolika je cijena hljeba u proizvodnji”, kazao je Dragovan Petrović, sekretar Udruženja za zaštitu potrošača RS.
Međutim, Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS, tvrdi da “dva penzionera koja se predstavljaju kao Udruženje potrošača žive od gluposti koje pričaju”, te da je matematika neumoljiva.
“Oni valjaju gluposti i svi mi treba da se pravdamo time što njih dvojica pričaju”, kaže Trivić.
On demantuje potrošače i tvrdi da u ukupnoj cijeni hljeba cijena brašna učestvuje sa više od 35 odsto. Trivić kaže da je poskupljenje najlakše shvatiti ako uzmemo u obzir da je za veknu hljeba potrebno 450 grama brašna koje treba pomnožiti sa sadašnjom cijnom brašna od oko 0,80 KM i prošlogodišnjom cijenom brašna od 0,42 KM.
“Na te cijene dodajte maržu i PDV i dobićete za koliko hljeb treba poskupjeti”, kazao je Trivić.
Međutim, potrošači ističu da marža i jeste problem, te da niko još nije utvrdio ili zvanično objelodanio kolika je proizvođačka marža, te da je jedini način da država reaguje.
Zoran Kos, predsjednik mlinara RS, juče je još jednom ponovio da je cijena tone pšenice u Mađarskoj, odakle najviše i uvozimo, oko 300 evra po toni, a da je polovinom prošle godine ta cijena bila oko 150 evra.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS kažu da je formiranje cijena slobodno, te da će za razliku od danas u budućem periodu moći reagovati jer je Vlada RS na juče održanoj sjednici donijela odluku kojom je utvrdila listu proizvoda i usluga od posebnog značaja za zaštitu standarda stanovništva.
“Na osnovu liste proizvoda i usluga od posebnog značaja za životni standard stanovništva, biće donesen pravilnik kojim će biti utvrđena obaveza privrednih subjekata da dostavljaju obavještenja o cijenama, a na osnovu čega će Ministarstvo trgovine i turizma RS djelovati neophodnim mjerama kontrole, u skladu sa zakonom”, kažu u ovom ministarstvu i  naglašavaju da se na toj listi proizvoda nalazi i pšenično brašno i hljeb od brašna tip 500 i tip 850.
Dobro upućeni u zakone koji regulišu ovu oblast kažu da je jedini način da država reaguje taj da uredbom odredi količinu i cijenu hljeba, te da Uredbom o ograničavanju marži u prometu robe mogu kontrolisati samo proizvodi koji se nalaze na rafama.
“Inspekcija kontroliše trgovačke marže, ali ta trgovačka marža nije problem već konkretno kada je hljeb u pitanju problem je proizvođačka cijena”, ispričao je naš izvor dobro upućen u tržište BiH.
Za socijalne institucije 440.424 KM
Vlada RS na juče održanoj sjednici dala je saglasnost na Plan utroška sredstava za tekuće pomoći sa pozicije – sufinansiranje socijalnih institucija, u okviru Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, za period od 1. januara do 31. decembra 2010. godine, u iznosu 440.424 KM.
Sredstva će biti dodijeljena Dječjem domu “Rada Vranješević” iz Banjaluke 85.000 KM, Domu za djecu i omladinu ometenu u razvoju iz Prijedora 95.000 KM, Zavodu za zaštitu ženske djece i omladine iz Višegrada 75.000 KM, Socijalno-gerijatrijskom centru Banjaluka 85.000 KM, Domu za penzionere i stara lica iz Prijedora 60.000 KM, Zavodu za slijepa i slabovida lica “Budućnost” iz Dervente 20.000 KM i Domu za penzionere i stara lica iz Istočnog Sarajeva 20.424 KM. Nezavisne novine