BEOGRAD, Nedavna primjedba jednog od vodećih ekonomista MMF Olivijea Blanšarda da su mjere štednje, poznatije pod nazivom fiskalna konsolidacija, a koje je godinama zagovarao Fond, podrivale prijeko potreban ekonomski razvoj u svim državama koje su slušale te preporuke ne može se, prema mišljenju prof. Pavla Petrovića, predsjednika Fiskalnog savjeta, primjeniti na Srbiju.
– Srbija je tokom prvog dijela 2012. godine već imala eksperiment ekspanzije potrošnje, ali to, nažalost, nije dovelo do ekonomskog rasta – kaže za “Novosti” prof. Petrović. – Podsjetiću, tada smo podigli nivo budžetskog deficita na sedam odsto bruto društvenog proizvoda.
Rezultat toga bio je katastrofalan – zabilježili smo snažan spoljnotrgovinski deficit, dinar je značajno oslabio, a po rastu cijena na malo smo postali rekorderi u regionu. Godinu smo završili sa padom privredne aktivnosti od dva odsto.
Postojeći plan državnih prihoda i rashoda predviđa, napominje prof. Petrović, značajno rezanje troškova i smanjenje, na pola, budžetskog deficita.
Kada bi Srbija odlučila da povećanom potrošnjom, ipak, pokuša da podigne nivo privredne aktivnosti, logičan scenario, prema mišljenju prof. Petrovića, je kriza javnog duga.
– Već sada imamo veliki problem sa pronalaženjem izvora kojim bismo pokrili deficit – podsjeća prof. Petrović. – Čak iako Vlada zadrži postojeću politiku, a kojoj je cilj smanjenje budžetskog minusa, naredne godine će on biti čak 65 odsto našeg bruto društvenog proizvoda. Tek do 2020. godine je moguće taj disbalans između prihoda i rashoda vratiti u normalu.
Kapitalna ulaganja
– Privrednom rastu definitivno može pomoći potrošnja, ali samo ona investiciona – ističe prof. Petrović. – Ona je, trenutno, na nivou od oko 3,5 odsto ukupnog budžeta, dok je neophodno da bude između četiri i pet odsto. Međutim, jasno je da ni za to nema novca. Novosti