BEOGRAD, Čuvari državne kase Srbije, odnosno budući članovi Fiskalnog savjeta sa čijim se formiranjem već kasni dva mjeseca, izgleda da će imati pune ruke posla.
Jer, umjesto da se u aprilu plate i penzije uvećaju za onoliko koliko bude iznosila inflacija u prvom tromjesečju, rast ličnih primanja biće limitiran na 2,95 odsto.
U Ministarstvu finansija potvrdili su da zbog očuvanja budžeta i zadržavanja minusa u državnoj kasi (do nivoa od najviše 4,1 odsto) ta povišica neće moći da bude veća od 2,95 procenata.
I dok s jedne strane nadležni ograničavaju rast ličnih primanja jer para nema, s druge strane najavljuju da će podijeliti 10 milijardi dinara jednokratne pomoći najugroženijim zaposlenima i penzionerima ako para bude. Odnosno, ukoliko poreski prihodi budu veći od očekivanih.
Ovo je drugi put od početka godine da Vlada krši Zakon o budžetskom sistemu, u koji su unijeta fiskalna pravila, a koji je donijela prije samo nekoliko mjeseci. Kada je u januaru prvi put izmjenjeno fiskalno pravilo po kome je rast plata i penzija trebalo da bude jednak stopi inflacije u drugoj polovini 2010. godine, državni zvaničnici uglavnom su naišli na razumijevanje ekonomista.
Jer, inflacija je iznenadila sve, pa bi u slučaju da su plate i penzije tada uvećane za pun iznos rasta cijena, minus u državnoj kasi bio znatno veći od 4,1 odsto. Zato je stručna javnost imala razumijevanja, jer se fiskalno pravilo drugog reda mijenjalo da bi se ispoštovalo fiskalno pravilo prvog reda. Tako je u januaru rast plata i penzija bio ograničen na dva odsto.
Međutim, samo dva mjeseca od početka godine vlast se izgleda sprema da ponovo prekrši zakon i žrtvuje pravilo drugog reda koje kaže da će se „u aprilu 2011. godine, plate i penzije uskladiti sa stopom rasta potrošačkih cijena u prethodna tri mjeseca”.
Umjesto očekivane povišice od oko četiri odsto (koliko je projekcija inflacije u prvom tromjesečju), penzioneri i zaposleni u državnoj službi dobiće povećanje ličnih primanja od 2,95 procenata. Razlika malo veća od jedan odsto slučajno ili namjerno poklapa se s deset milijardi (ukoliko ih bude) koje država planira da podjeli kao jednokratnu pomoć.
Jer, ukupni izdaci za plate i penzije iznose oko 800 milijardi dinara što znači da povećanje od samo jedan odsto povećava rashode za osam milijardi. Ovo je nekoliko puta istakao i Albert Jeger, šef misije MMF-a za Srbiju. Samo za zarade onih kojima je država poslodavac ove godine se iz budžeta izdvaja 329 milijardi dinara što je bezmalo 20 milijardi više nego lani (povećanje od šest procenata).
Pravila su tu da se krše… Ako treba
Saradnik biltena „Makroekonomske analize i trendovi” (MAT) Miladin Kovačević smatra, međutim, da je odluka fiskalnih vlasti za pohvalu jer pokazuje da je vlast rješena u namjeri da održi fiskalnu disciplinu. “Bez obzira na to što je to formalno gledano kršenje posebnih fiskalnih pravila, ja to ne bih tako zvao”, kaže naš sagovornik.
Zarad zaštite opštih fiskalnih pravila koja se odnose na visinu minusa u državnoj kasi i ograničavanje državnog zaduživanja, potpuno je opravdano korigovati pravila koja se odnose na povećanje zarada.
“Naravno da bi bilo bolje da projekcije odgovaraju stvarnosti, ali to nije uvijek moguće. U situaciji kada se stvarnost i ekonomska projekcija razilaze, onda je potrebno uraditi prilagođavanja”, uvjeren je Kovačević.
Kako kaže, na januarskom odmrzavanju plata i penzija vidjelo se da rast plata i penzija neće moći da bude u skladu s onim što pravilo kaže. Jer, u vrijeme kada su se projekcije pravile niko nije mogao da pretpostavi da će inflacija u drugoj polovini godine biti toliko velika.
Ali kako onda vlast koja ograničava rast plata i penzija jer para nema, obećava da će isplatiti jednokratnu pomoć ako para bude?
“To zvuči kontroverzno, ali ruku na srce ja tu ne bih mogao da stvari odmah postavljam na žilet. Moguće da je to samo pitanje tajminga. Odnosno, da u trenutku kada je vlast s Međunarodnim monetarnim fondom dogovorila isplatu jednokratne pomoći, da se taj jaz nije vidio. Jer tokom pregovora s Fondom se to nije spominjalo, tek nakon što je misija otišla, čulo se da će rast zarada i penzija morati da se limitira”, imao je razumijevanja Kovačević.
Ali ako vlast nema zakonsku obavezu da plate i penzije povećava u skladu sa inflacijom, onda je rast cijena način da se dodatno napuni državna kasa. Jer, inflacija je na neki način i indirektni porez, pitali smo našeg sagovornika.
“Ne povećava inflacija uvijek prihode u budžetu. Ona može u jednom trenutku destimulativno da djeluje tako što će da obori tražnju. Ne znači da će uvijek ako je inflacija veća biti više para u kasi”, kaže Kovačević. Politika