NJUJORK, Na finansijskim tržištima širom svijeta vlada panika zbog nestabilnosti na tržištima zemalja u usponu, kao i zbog isteka roka američkog limita zaduživanja.
Vrijednost moneta nekoliko zemalja sa rastućom ekonomijom oslabila je, među kojima i ruska rublja, južnoafrički rand, argentinski pesos kao i turska lira, prenio je RFI.
Ekonomski analitičari izražavaju zabrinutost zbog mogućih posljedica te nestabilnosti po svjetsku ekonomiju a mnogi strahuju i od mogućnosti širenja krize u razvijene zemlje. Nestabilnost valuta zapravo je iznijela na vidjelo tešku situaciju više zemalja u usponu, čiji uticaj na svjetsku ekonomiju u proteklih deset godina neprestano raste, posebno Kine.
U posljednjih nekoliko nedjelja, međutim, zemlje sa rastućom ekonomijom suočene su sa ogromnim smanjenjem upliva stranog kapitala, prije svega zbog strukturnih problema ali i političke nestabilnosti, kao što je slučaj sa Brazilom i Argentinom. Veliku prepreku za ulaganje u zemlje u razvoju predstavlja i najava američke Uprave federalnih rezervi o dodatnom smanjenju mjera podrške domaćoj ekonomiji.
Zvaničnici zemalja u razvoju smatraju da kontroverzna politika Feda sa monetarnim mjerama, veliki otkup aktive kroz takozvane mjere “kvantitavnog labavljenja” i nepostojeće kamatne stope utiču na prelivanje investicionog kapitala iz SAD u ekonomije u razvoju. Velika količina unijetog novca u zemlje u razvoju dovela je do apresijacije nacionalnih valuta i smanjila izvoznu konkurentnost.
Naglo smanjenje tih sredstava moglo bi da obori te valute i da dovede do velike inflacije i zastoja u ekonomskom rastu, jer su lokalne kamatne stope počele značajno da rastu. Ovom strahu dodatno je doprinijela i promjena monetarne politike Banke Japana, koja je dovela do postepene depresijacije jena i učinila japanski izvoz konkurentnijim.
“Investitori se preusmjeravaju u stabilnije zemlje. Ulaganje koje je vršeno u lokalnim valutama i koje sa sobom nosi opasnost nekonvertibilnosti ili srednjoročne neisplativosti preusmjeriće se na ulaganje u dolarima koji je širom svijeta prihvaćen kao platežno sredstvo i koji pruža dugoročniju garanciju”, smatraju eksperti agencije Viv.
Američka strana, s druge strane, tvrdi da je najvažnija uloga Feda i njegove politike isključivo postizanje nacionalnog interesa. Problem većine ekonomija u razvoju je taj što nisu na vrijeme sprovele sopstvene ekonomske mjere kojima bi preduprijedile sadašnje negativne efekte. Ove mjere najviše će osjetiti one zemlje koje imaju budžetske deficite, mali potencijal za ekonomski rast i male devizne rezerve.
Ako se to desi, samo je pitanje trenutka kada će da padne i domaća tražnja, na šta već ukazuje i porast kamatnih stopa. Zemlje koje imaju potrebu za značajnim eksternim finansiranjem su pod znatnim pritiskom. Ova napeta situacija pogoršana je dodatno zbog odbijanja turske centralne banke da poveća kamatne stope, što je tursku liru dovelo u poziciju da pada bez znakova da bi takav trend uskoro mogao da se zaustavi.
Argentinski pesos je oslabio za 12 odsto, što je najveći pad te valute od 2002. Pad pesosa je izazvan odlukom centralne banke te zemlje da napusti režim kursa u kojem su pesos i dolar bili vezani. Kao odgovor na probleme u kojima se našla domaća valuta, Argentina je smanjila valutnu kontrolu, devalvirala pesos u nadi da će uspjeti da ublaži finansijsku krizu zbog koje su devizne rezerve pale na najniži nivo u posljednjih sedam godina, crno tržište procvjetalo a inflacija počela da raste.
Odliv kapitala iz Južnoafričke Republike i Rusije snizio je vrijednost randa i rublje na najniži nivo u posljednjih pet godina.
Veliki broj ekonomista postavlja pitanje da li ova kriza zemalja u usponu može da ugrozi zemlje u razvoju. Evropske banke su veoma zabrinute zbog mogućih posljedica krize u zemljama u razvoju kojima su pozajmile više od 2.220 milijardi evra, čak četiri puta više nego američka banka. Tanjug