VAŠINGTON – Više od pola milijarde ljudi širom svijeta zapalo je dublje u ekstremno siromaštvo prošle godine zbog rasta troškova zdravstvene zaštite usljed pandemije, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Svjetske banke.
Pandemija je poremetila zdravstvene usluge na globalnom nivou, poskupjela neke lijekove zbog problema u svjetskoj trgovini i stvorila dodatne troškove, a ekonomska kriza nastala usljed globalnih restrikcija na poslovanje, rad i trgovinu dodatno je otežala podmirenje zdravstvenih troškova.
U izvještaju se navodi da je pandemija uzrokovala problem dostupnosti zdravstvene zaštite primarno privrednim učincima.
U zemljama u razvoju finansijski razlozi su kod 31,4 odsto domaćinstava odgovorni za nepristupačnost zdravstvene zaštite, kod 21 odsto nedostatak lijekova, 25,4 odsto problemi povezani sa kovidom 19, a kod 22,3 odsto drugi razlozi.
SZO i Svjetska banka navode u izvještaju da su protivpandemijske mjere u cijelom svijetu bile veliki trošak za društvo – direktno i indirektno.
Zemlje visokog i visoko srednjeg dohotka su to donekle mogle kompenzovati tako što je država slala novac ljudima kojima je protivpandemijskim mjerama onemogućen rad i na taj način im nadoknađivala izgubljeni dohodak.
Međutim, to su mogle samo bogatije države koje su imale pristup finansijskim tržištima na kojima su se mogle povoljno zadužiti da bi taj novac transferisale stanovništvu, dok siromašne države nisu imale tu mogućnost.
Siromašne zemlje su pretrpjele i privredni udarac zbog stajanja proizvodnje u bogatijim državama, jer sirovine i polusirovine više niko nije kupovao, te im je drastično pala cijena.
Ono što su bogatije države radile da zaštite svoje stanovništvo najteže se reflektovalo na siromašnije zemlje.
Osim što su bogatima njihove države kao kompenzaciju za zabrane rada i zatvaranje davale finansijska sredstva, oni su imali i više ušteđevine iz ranijih perioda, što siromašni sebi nisu mogli da priušte, prenosi portal “Indeks”.
Pandemija i protivpandemijske mjere su u mnogo čemu zaustavile globalni napredak u borbi protiv siromaštva, pa tako i u zdravstvenoj zaštiti, ocjenjuje se u izvještaju.