BEOGRAD, Republička direkcija za imovinu u Srbiji u ovom trenutku nema preciznu evidenciju o nepokretnostima kojima raspolaže država.
Međutim, u pripremi je onlajn softver koji će već do kraja godine omogućiti da se u svakom trenutku prati raspolaganje tom imovinom, pa i to u kakvom je ona stanju.
Uvidom u jedinstvenu, ali nepotpunu, evidenciju nepokretnosti, država, između ostalog, raspolaže imovinom vrijednom 72 milijarde dinara u parcelama, građevinskom, šumskom i poljoprivrednom zemljištu.
Takođe, raspolaže stanovima u javnoj svojini, praznim, u izgradnji i koji se pribavljaju na drugi način koje stavlja na raspolaganje vladi odnosno nadležnoj komisiji. Toj komisiji je, na primjer, stavljen na raspolaganje ukupno 71 stan, a za 44 stana komisija još nije donijela odluku.
Direkcija u svom fondu ima i ukupno 194 poslovna prostora kojim raspolaže putem izdavanja u zakup, radi sticanja prihoda, od čega u Beogradu 165.
Direktor Republičke direkcije za imovinu Jovan Vorkapić je rekao da je vlada formirala radnu grupu koja će predložiti na koji način ministarstva i druga vladina tijela mogu racionalnije da koriste državni prostor.
Ministarstva u Vladi Srbije, naime, uglavnom su raštrkana na više lokacija i radi se na tome da svako od njih bude objedinjeno na jednom mjestu, rekao je on očekujući da će to olakšati njihov rad i smanjiti troškove,
“Veliki dio te imovine se neracionalno koristi i tu je potrebno uvesti red, jer ima slučajeva da se jedno ministarstvo nalazi na čak osam ili devet lokacija, što otežava njegov rad, kontrolu rada i uvećava troškove”, istakao je Vorkapić.
Napomenuo je i da pojedine državne agencije izdvajaju dosta novca za zakup privatnog prostora.
Vorkapić kaže da je, ipak, nerealna ideja da sva ministarstva budu objedinjena u Palati Srbije, s obzirom da je taj prostor mnogo manji od onog koji je potreban vladi, ali da to ne znači da taj objekat ne treba mnogo bolje iskoristiti.
Palata Srbije je, kaže, građena za neka davna vremena, kada su bili potrebni veliki kabineti i očekivan luksuz, dok sada nema razloga da se tu ne smjesti veći broj ljudi.
“Takođe, u Nemanjinoj 22-26 nisu na pravi način grupisani državni organi i organizacije. Tamo mogu da budu objedinjena tri ili četiri ministarstva, a ne kao što su sada smješteni dijelovi šest ministarstava i razne organizacije”, naglasio je on.
Republička direkcija za imovinu priprema za Vladu sve akte koji se tiču raspolaganja državnom imovinom, s obzirom da Vlada odlučuje kako će se ona koristiti.
Vorkapić navodi da, u skladu sa Zakonom o javnoj svojini, gradovi i opštine imaju rok do 6. oktobra 2016. da prijave svu svoju imovinu, koja će zatim i zvanično postati njihova i dodaje da lokalne samouprave o njoj već samostalno odlučuju.
Kada je riječ o poslovnom prostoru, u Beogradu svega pet do 10 procenata je u vlasništvu Republike, a ostalo pripada gradu.
Republička direkcija za imovinu zajedno sa Direkcijom za e-upravu pravi softver koji će omogućiti da svako može saznati stanje državne imovine, bilo da je riječ o objektima, poljoprivrednom, građevinskom i drugom zemljištu, ko njime upravlja i ko ga koristi.
“Trenutno to nije moguće na pravi način, pošto nemamo cijelu sliku jer se do sada sve podnosilo u papiru”, kazao je Vokapić istakavši da je to “sizifovski posao”.
Taj softver Republička direkcija za imovinu treba da dobije u junu i u početku će morati da se dorađuje u zavisnosti od potreba lokalnih samouprava.
“Očekujemo da će softver definitivno do kraja godine biti u funkciji i omogućiti da lokalne samouprave i drugi korisnici državne imovine – ministarstva, škole, bolnice, zavodi, direkcije, direktorati i slično vrlo brzo pune evidenciju imovine”, kazao je Vorkapić.
Pristup informacijama će biti otvoren za sve građane, a potencijalni investitori će moći da vide šta sve država nudi, kako bi aktivirala imovinu koja se ne koristi.
Vorkapić je najavio i da će Direkcija tražiti izmjenu Zakon o javnoj svojini da bi se predvidjele sankcije za one koji iz raznih razloga ne prijave državnu imovinu ili je prikriju bilo da se ona nalazi u zemlji ili inostranstvu, a kako bi se spriječile sve moguće zloupotrebe.
“Tako da će svako ko prijavljuje imovinu biti odgovoran za istinitost podataka. Direkcija ne može da garantuje istinitost tih podataka pošto je provjera svega što je prijavljeno preveliki posao”, istakao je on.
Sve što Direkcija prodaje ili daje u zakup mora da prođe proceduru javnog oglašavanja, pa se pravna i fizička lica nadmeću ko će da ponudi najbolju cijenu, a minimalnu cijenu određuje Poreska uprava.
Stanovi koji su u lošem stanju ili ne odgovaraju potrebama državnih organa i organizacija mogu biti predmet otuđenja po tržišnim uslovima putem javnog oglašavanja, prikupljanjem pisanih ponuda ili javnim nadmetanjem.
U ovom momentu evidentirano je ukupno 96 sporova koje je Direkcija pokrenula preko Državnog pravobranilaštva, radi iseljenja bespravno useljenih lica u stanove u republičkoj javnoj svojini. Tanjug