BEOGRAD, Generalni inspektorat Ministarstva poljoprivrede, u čijem su sastavu poljoprivredna, fitosanitarna, vodoprivredna, šumarska i livna inspekcija, uradio je od januara do septembra više od 115.000 inspekcijiskih kontrola. Podnijeli su 3.643 prekršajne prijave, 372 prijave za privredni prestup i 94 krivične prijave.
Poslije ovog obimnog posla, Dušan Pajkić, direktor Generalnog inspektorata, za “Novosti” govori o kvalitetu hrane na tržištu Srbije, uvođenju standarda kvaliteta, borbi protiv genetski modifikovanih organizama, a takođe i izazovima s kojima se sukobljava dvestotinak inspektora zaduženih da kontrolišu sve poljoprivredno-prehrambene proizvode, osim onih životinjskog porijekla.
Kako ocjenjujete kvalitet prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda na tržištu Srbije?
PAJKIĆ: Generalno, zadovoljan sam kvalitetom i zdravstvenom bezbjednošću hrane koja se nudi našim potrošačima. Naravno, neophodno je da se razjasne neke stvari. Inspekcija, svuda u svijetu, pa tako i u Srbiji, kontroliše minimum kvaliteta, koji je propisan standardima. Prema rezultatima analiza, samo jedan odsto hrane na tržištu Srbije je problematično. Međutim, najveći dio ove hrane ne mora da bude neispravan, već su najčešće u pitanju greške na deklaraciji i, eventualno, istekao rok upotrebe.
Građani se često interesuju za kvalitet hrane koju kupuju na pijacama. Kakva je situacija s tom hranom?
PAJKIĆ: Od 11. juna sljedeće godine počeće primjena propisa kojima je predviđeno da svaki proizvođač hrane mora da ima analizu akreditovane laboratorije o tome da u njihovim proizvodima nema ostataka pesticida ili teških metala, odnosno, da su proizvodi zdravstveno bezbjedni. Tome će, naravno, prethoditi edukacija kroz struče službe, a pesticide i herbicide moći će ne samo da prodaju, već i da kupuju, samo licencirani stručnjaci.
Kakva je situacija sa hranom iz uvoza?
PAJKIĆ: Sva hrana koja na legalan način uđe u našu zemlju provjerena je. Ono što ne uđe na taj način, prošvercovano je, a šverc je, zna se, u domenu nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
Koliko su inspekcijski organi bili angažovani u kontroli genetski modifikovanih organizama?
PAJKIĆ: Prema važećim propisima, u Srbiji je zabranjeno gajenje genetski modifikovanih organizama. Samim tim, sva roba koja se uvozi, striktno se kontroliše. Međutim, u zemlju je krajem devedesetih godina “ušla” izvjesna količina GMO sjemena soje koja je, kasnije, sijana “sa tavana”. Centar uzgoja ove soje, prvo je bio u Kaću, zatim se “preselilo” u Mačvu, a posljednjih godina, analizom na otkupnim mjestima, utvrdili smo da ga najviše ima u ataru Odžaka. Naravno, odlučnom akcijom inspekcijskih organa spriječićemo svaki dalji pokušaj širenja GMO usjeva.
Nema crnog hljeba
Često se pominje da u Srbiji ne može da se kupi crni hljeb. Kakav hljeb onda kupujemo?
PAJKIĆ: Umjesto crnog hljeba, pekari nude specijalne vrste hljeba. Uradili smo kontrole u više od 800 pekara, i mahinacija nije bilo, pošto na deklaracijama tih vrsta hljeba ne stoji da je napravljen od crnog brašna. Navodi se da je u pitanju upravo specijalna vrsta hljeba, najčešće sa dodacima. Samo crno brašno tipa 1100 u Srbiji niko ne proizvodi – kaže Pajkić. Novosti
