BANJALUKA, SARAJEVO, Ukupna vrijednost akcija (dionica) na dvije berze u BiH od početka krize, koja je domaće tržište kapitala zahvatila u aprilu prošle godine, pala je za skoro 14 milijardi KM.
Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze je u tom periodu pala za 7,9 milijardi KM, odnosno pala sa 14,5 milijardi na sadašnjih 6,6 milijardi KM. Dionice na Sarajevskoj berzi doživjele su nešto blaži pad, u iznosu od šest milijardi KM, sa 19,3 milijarde na 13,3 milijarde KM.
Indeksi koji pokazuju kretanje prosječne cijene akcija sa kojima se najviše trguje na berzama pokazuju strmoglavi pad. Banjalučki indeks BIRS je od 16. aprila 2007., kada je dostigao svoj maksimum, do sada izgubio na vrijednosti nepunih 60 odsto, dok je sarajevski indeks SASX-10 od 13. aprila prošle godine potonuo za nešto više od 50 procenata.
Berzanski analitičari i investitori navode višestruke razloge potopa cijena akcija (dionica). Jedan od njih je, ističu, prethodni višegodišnji rast cijena koji nije bio uslovljen boljim poslovanjem preduzeća već očekivanjima investitora da će do toga doći.
“Kako se većina tih očekivanja nije ostvarila u kratkom roku došlo je do pada cijene akcija, što je u početnom periodu dodatno pogurao i regionalni negativni trend”, smatra Darko Lakić, pomoćnik direktora Banjalučke berze.
Kao faktor pesimizma, ocjenjuje on, djelovala je i prošlogodišnja politička situacija u BiH, a zatim, i u regionu zbog Kosova. Pored toga, na tržište se, kaže Lakić, negativno odrazio nedostatak korporativne kulture u preduzećima koja imaju većinskog akcionara, a koji preko svojih povezanih društava iz njih izvlači profit.
Duljko Hasić, sekretar Vijeća eksperata za ekonomski razvoj i sistem u Vanjkotrgovinskoj komori BiH, takođe, navodi da se prije berzanske krize bilježio nerealan rast vrijednosti dionica.
“Ljudi su zbog rasta indeksa uzimali kredite i ulagali u dionice. Izgubili su i sada je na pomolu hipotekarna kriza”, tvrdi on.
Naglasio je da su firme koje su u gubicima imale cijenu dionice nekoliko puta veću od nominalne, što je apsurdna situacija.
“Sada se diferenciraju one koje zaista vrijede. Tržišna kapitalizacija najjačih firmi na berzi jeste pala, ali nije pala cijena dionice ispod nominalne”, naglašava Hasić.
Borislav Obradović, direktor banjalučkog Društva za upravljanje investicionim fondovima “Polara invest”, postojeću situaciju ocjenjuje alarmantnom.
“Ne smatram da ovaj pad cijena akcija ima neku granicu, već mislim da se sve može vratiti na početak ako se ne popravi ukupna politička i ekonomska situacija u zemlji i regionu”, kaže Obradović.
On tvrdi da je za zaustavljanje negativnih tendencija potrebna “opšta mobilizacija” vlasti, regulatora i svih učesnika na tržištu kapitala. Postojeće pokušaje u RS kroz emitovanje obveznica, ocjenjuje stihijskom akcijom koja nije dobro operativno sprovedena kako bi mogla dati rezultate.
U brokerskoj kući “FIMA International” Sarajevo, kažu da se na berzama trenutno nalaze mali investitori koji kupuju male količine dionica i igraju se cijenom, te da zato dolazi do padova.
“Velikih ulagača nema zbog političke situacije, čekaju se novi finansijski izvještaju kompanija, a menadžeri institucionalnih fondova biraju tržišta koja su im atraktivnija”, rekao je Ahmed Hodžić, direktor te brokerske kuće.
Za oporavak tržišta kapitala, kako ističe, potrebni su novi proizvodi, odnosno obveznice, i sprovođenje privatizacije preduzeća putem berze.
Bez uticaja na druge investicije
U Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) kažu da se kriza na tržišta kapitala nije prenijela na investicije u oblasti privatizacije, zajedničkih ulaganja i grinfilda.
Haris Bašić, direktor FIPA, ukazuje da je, naprotiv, prošla godina bila rekordna po prilivu stranih investicija, a da bi ove godine mogla dostići iznos od oko dvije milijarde evra ukoliko se realizuju privatizacijski procesi telekoma u FBiH.
Evropske kompanije su shvatile da u BiH mogu investirati, dobro zaraditi i biti sigurne, tvrdi Bašić.Nezavisne n.
Pad na berzi uvod u hipotekarnu krizu
