BEOGRAD, Ako se glasači pitaju, makar oni koji platu zarađuju u privatnom sektoru, zaposleni „na budžetu“ mogli bi da budu prva stavka „za brisanje“ u planu štednje buduće Vlade Srbije.
U javnom sektoru je oko 550.000 ljudi, a iz državne i lokalnih kasa se plaća oko 300.000 njih.
S druge strane, sve i kad bi nova vlast bila spremna da se odmah odrekne, na primjer, 10.000 činovnika, ljekara, nastavnika, policajaca i vojnika, njihov odlazak bi u prvi mah povećao minus u budžetu. Gruba računica kaže za najmanje 3,9, a možda i za čitavih deset milijardi dinara.
Najveći dio ovog novca otišao bi na njihove otpremnine. Ukoliko bi se primjenjivao opšti Zakon o radu, za prvih deset godina imaju pravo na po trećinu prosječne plate za svaku godinu. Za svaku narednu godinu staža pripada im po četvrtina prosječne bruto plate. Da bi računica bila jasna, valja znati da po podacima o majskim zaradama, zaposleni u državnoj upravi prima u prosjeku 50.000 neto, a 70.000 bruto plate, a u prosvjeti oko 40.000 neto i 56.000 dinara bruto.
Ako bi prosječni „prekobrojni“ imao 25 godina radnog staža i 40.000 neto prosjeka, na ispraćaju bi primio oko 396.000 dinara. Za 10.000 ljudi to bi bio trošak od 3,9 milijarde dinara. U slučaju da je prosječni birokrata zarađivao oko 50.000 mjesečno, neto, na ime otpremnine bi primio oko 495.833 dinara. A armija od 10.000 takvih službenika dobila bi ukupno oko 4,95 milijardi dinara.
Zaposleni u državnoj službi, međutim, po dobroj praksi imaju pravo na stimulativnu otpremninu. Ona znači „bonus“ od po 20 odsto uvećanja. Odvojeno se obračunava dodatna petina na prvih deset godina staža i odvojeno za ostatak. U slučaju službenika sa neto prosjekom od 50.000 dinara, otpremnina dostiže skoro 600.000 dinara.
Ukoliko hipotetički otpušteni državni službenik ne nađe odmah posao, imao bi pravo na novčanu naknadu koju dobija od Nacionalne službe za zapošljavnje. Prema stažu, prima je od tri mjeseca do najviše dvije godine. U našem primjeru, 25 godina staža, sredstva bi dobijao godinu dana. Iznos naknade zavisi od prosječne plate, a praksa pokazuje da se kreće između 14.299 do 28.599 dinara. Službenik koji je primao neto 50.000 dinara, od biroa bi dobijao oko 25.000 dinara. Na to se obračunaju i porezi i doprinosi. Znači da državu košta još oko 16.000 dinara. Tokom 12 mjeseci, trošak dođe do 492.000 dinara. Ako bi svih 10.000 „ražalovanih“ bili u ovoj kategoriji, budžet bi morao da obezbjedi još oko 4,9 milijardi dinara.
Naravno, precizna brojka je vjerovatno daleko od računice. Prije svega, jer je pitanje koliko zaposlenih u državnoj upravi prima objavljeni, zvanični prosjek. S druge strane, i u eventualnom višku bi bilo vjerovatno dosta onih koji gaze i četvrtu deceniju radnog staža, pa bi, i bez mjera štednje, pokrenuli proceduru odlaska u penziju.
Koliki je višak
Bez koliko bi se državnih službenika i njihovih kolega u zdravstvu, prosvjeti, vojsci i policiji, pa i javnim preduzećima, i dalje moglo normalno funkcinisati, ne zna se precizno. Procjene se drastično razlikuju. Čuju se uvjerenja da bi se „aparat“ bez ikakvih posljedica mogao i prepoloviti, ali i analize koje kažu da je riječ o najviše 25.000 viška. Ne znamo još ni šta će biti plan buduće vlade, ali ako Srpska napredna stranka zaista bude u njoj, razmatraće se ukidanje 50 agencija. U Srbiji ih je trenutno oko 130 i godišnje koštaju najmanje 820 miliona evra. Novosti
