SARAJEVO – Kupovinom kontrolnog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) od ruskog Gazprom Nefta, mađarski MOL će preuzeti maloprodajnu mrežu sa oko 40 benzinskih pumpi u Bosni i Hercegovini, gdje već ima snažno prisustvo preko INA-e i Energopetrola, čime će postati apsolutno dominantan na tržištu. Takav položaj, prema stručnjacima, MOL može iskoristiti da zatvori tržište za konkurenciju i kontroliše cijene.
MOL Grupa je nakon mjeseci pregovaranja i neizvjesnosti oko novih vlasnika paketa od 56,15 posto u Naftnoj industriji Srbije, sklopila sporazum s ruskom kompanijom Gazprom Neft o preuzimanju njenog udjela.
“MOL je posvećen saradnji sa Vladom Srbije kako bi dodatno ojačao sigurnost snabdijevanja u Srbiji i regionu”, navela je mađarska firma MOL sredinom januara, nakon dogovora o kupovini NIS-a.
Energetska suverenost zemalja bez izlaza na more zahtijeva saradnju jakih lokalnih rafinerija koje posluju predvidivo i uspješno, rečeno je iz MOL-a, uz angažman snažnih partnera.
Za tržište BiH ključan je navod o snabdijevanju regiona. Mađarski MOL će, nakon ove kupovine, od sada kontrolisati rafinerije u okruženju i najveće maloprodajne lance goriva u Bosni i Hercegovini.
Preko svog preduzeća INA, MOL je već imao snažno prisustvo na tržištu BiH. INA je vlasnik Energopetrola, jedne od najvećih domaćih naftnih kompanija, i najveći je uvoznik naftnih derivata putem kćerke Holdine. Energopetrol s Holdinom nastupa na tržištu BiH kao najveća mreža benzinskih stanica u zemlji, sa oko 105 pumpi.
Krajnji rezultat nove kupovine MOL-a može biti “zatvaranje” tržišta za konkurenciju, s obzirom na to da će manji distributeri možda teže nabavljati gorivo po povoljnim uslovima ako MOL posredno kontroliše rafinerije i velike terminale, upozoravaju stručnjaci.
Milenko Bošković, predsjednik Udruženja distributera naftnih derivata Federacije, traži da se uključi Konkurencijsko veće BiH jer INA snabdijeva više od 50 posto tržišta u BiH.
“Mi smo se njima htjeli obratiti kada su se dogovorile kontrolne kuće kolika će biti cijena uzorka i udarile pečat i potpis. Ako to nije monopol, ne znam šta je… Obje rafinerije kojima gravitiramo, u Rijeci i Pančevu, sada su pod kontrolom MOL-a”, upozorava Bošković.
Uzaludne žalbe Konkurencijskom vijeću
Konkurencijsko vijeće, tvrdi Bošković, onemogućilo je žalbu Udruženja distributera jer se ne radi o pravnom subjektu, te im je poručeno da predaju žalbu preko pojedinačne firme, koja će uplatiti naknadu za rad.
U Konkurencijskom vijeću BiH kažu da ne mogu “na osnovu pretpostavki ili navoda iz medija vršiti bilo kakvu ocjenu dopuštenosti koncentracije” na koju se ukazuje, odnosno njen potencijalni uticaj na relevantno tržište. Navode kako do sada nisu primili nikakvu službenu prijavu koncentracije navedenih privrednih subjekata.
Tek po zvaničnom podnošenju prihvatljive prijave, kako navode, Konkurencijsko vijeće će je ocjenjivati u skladu sa odredbama Zakona o konkurenciji i relevantnih podzakonskih akata.
Regulatorni okvir u BiH trenutno ne adresira adekvatno ovakvu situaciju, što je možda i najveći problem, smatra ekonomista Faruk Hadžić.
Kontrolu koncentracija radi Konkurencijsko vijeće BiH, ali njegov dosadašnji pristup uglavnom je bio formalistički – ako su zadovoljeni uslovi u Zakonu o konkurenciji BiH, koncentracija se odobri, pojašnjava on.
“Moguće je da će Vijeće ocijeniti da ovo spajanje nema negativan efekt na konkurenciju, pogotovo ako se gleda broj učesnika na cijelom tržištu. No, pitanje je hoće li iko analizirati lokalne efekte. Na primjer, šta ako MOL-ova dva lanca zajedno drže 60-70 posto tržišta u pojedinoj regiji? U BiH se rijetko ulazi u takve detalje”, rekao je Hadžić.
Na upit Detektora o potencijalnom stvaranju monopolističkog položaja na tržištu BiH, iz MOL-a odgovaraju da će ova kupovina imati “pouzdan uticaj na sigurnost snabdijevanja cijelog regiona”.
“Kao pouzdan regionalni dobavljač energije, cilj nam je doprinijeti razvoju Srednje i Jugoistočne Evrope”, navodi se u odgovoru Sáre Zsadon, portparolke MOL-a.
Procjene po prometu goriva sugerišu da bi udio MOL-ove grupacije mogao dostići 30 posto ili čak više ukupne prodaje goriva u BiH, što je već nivo na kojem jedno preduzeće može imati znatnu tržišnu moć.
Moguća kontrola cijena
Preuzimanje NIS-a predstavljaće značajnu horizontalnu koncentraciju na tržištu goriva u BiH, što će praktično značiti da će se dvije konkurentske maloprodajne mreže spojiti u jednu, kaže Hadžić.
“Veliki igrači u BiH ne kontrolišu samo benzinske pumpe, nego i lance snabdijevanja kroz uvoz, veleprodaju i maloprodaju. INA/Holdina Sarajevo, najveći je uvoznik derivata u državi, snabdijevajući i vlastitu mrežu, kao i mnoge manje benzinske pumpe. NIS/Gazprom je do sada svoj lanac pumpi snabdijevao iz matične Rafinerije Pančevo u Srbiji. U slučaju MOL-a ova integracija je međunarodna jer će kontrolisati rafinerije u Rijeci i Pančevu, kao i maloprodaju u BiH, što stvara zatvoreni krug od proizvodnje do krajnjeg kupca”, kaže Hadžić.
Suština problema je u neravnoteži moći jer snažno preduzeće u sektoru nafte i naftnih derivata rapidno stiče kontrolu, dok regulatorni i konkurencijski mehanizmi ne jačaju istom brzinom, upozorava Hadžić.
Šta će za krajnje potrošače značiti snažnije prisustvo mađarskog MOL-a na teritoriji BiH, iz Holdine nisu odgovorili na upit Detektora, niti su pristali na razgovor, kao ni Konkurencijsko vijeće BiH.
“U BiH ovo tržište možda nije formalno monopolizovano, ali postaje sve manje konkurentno, i ako se ništa ne preduzme, građani bi to mogli osjetiti kroz više cijene i manje mogućnosti za biranje”, upozorava Hadžić.
Ulazak MOL-a na tržište nafte BiH pod ovakvim uslovima može ubiti konkurenciju, mišljenja je Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa iz Sarajeva. Podsjeća da je uloga Konkurencijskog vijeća ovdje bitna, ali i Savjeta ministara i Parlamenta BiH, koji se moraju uključiti.
“Monopol na cijenu će na kraju biti fakturisan građanima. Kada kontrolišeš tržište, kontrolišeš i cijene. Kontrola je problematična. Zato je bitno onemogućiti koncentraciju na tržištu, to je unutar portfolija Konkurencijskog vijeća”, ističe Huskić.
Hadžić smatra kako realan rizik od dominantne pozicije na tržištu postoji. Tržište nafte i naftnih derivata i prije je bilo teško za nove igrače zbog zasićenosti brojem pumpi i potrebnim logističkim kapacitetima. Sada s MOL-om kao megaigračem te barijere mogu postati veće, objašnjava on.
“Mali lokalni operateri koji posjeduju nekoliko pumpi ovisiće sve više o veleprodajnim cijenama koje diktiraju veliki. Ako MOL-INA odluči koristiti svoju tržišnu snagu, može privremeno sniziti cijene na ključnim lokacijama da bi “istisnuli” konkurente kroz damping cijene, što nije zakonski dozvoljeno, ako se zloupotrijebi dominantna pozicija na tržištu, ali se ona teško dokazuje”, objašnjava Hadžić.
Vapaji političarima bez odgovora
Bošković navodi kako su uvoznici već pisali Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Elmedinu Konakoviću, ministru spoljnih poslova, te Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara – da se odobri uvoz goriva neevropskog porijekla. Podsjeća kako sada možemo uvesti gorivo bez carine iz Evropske unije, CEFTA-e i zemalja s kojima BiH ima ugovor o posebnim odnosima, kao što je Turska.
Do objave ovog teksta Detektor nije dobio odgovor iz Savjeta ministara BiH da li su razmatrali ovaj zahtjev Udruženja distributera naftnih derivate iz Federacije.
Veliki trgovci naftom u BiH su već etablirani te su u velikoj mjeri pokrili tržište u BiH, ističe ekonomista Zoran Pavlović.
On smatra kako je konkurencija uvijek dobra i da dolazak MOL-a, koji će pokriti oko 30 posto tržišta, neće bitno uticati na stanje.
“U suštini, oni bi (MOL) imali osnov da budu jeftiniji jer se snabdijevaju iz Pančeva i iz Mađarske, gdje imaju rafineriju. Transport goriva mogu da organizuju željeznicom, a ne kamionima, koji su skuplja opcija. Oni svojim cijenama mogu doprinijeti da troškovi goriva budu niži. Jer bi sve drugo bilo pogrešno da rade. Govorim o dolasku novog igrača – on uvijek mora da bude povoljniji da bi dobio svoje nove kupce”, uvjeren je Pavlović.
Ekonomska teorija konkurencije upozorava da niže cijene, koje proizlaze iz tržišne moći a ne iz tržišne konkurencije, nose ozbiljne i dugoročne rizike, ističe Hadžić.
Pojašnjava kako, u slučaju da jedan akter ima dominantnu i vertikalno integrisanu kontrolu nad tržištem, “može priuštiti agresivno snižavanje cijena na ključnim lokacijama u kratkom roku”, čime se dodatno potiskuju mali i srednji distributeri goriva koji nemaju pristup istim logističkim i nabavnim prednostima.
“Nakon što se tržište dodatno ‘isprazni i očisti’ od slabijih konkurenata, prostor za stvarnu cjenovnu konkurenciju se smanjuje i tada dolazi do izražaja sposobnost dominantnog aktera da utiče na cijene, marže i uslove snabdijevanja. Zbog toga se eventualno kratkoročno pojeftinjenje goriva, u slučaju da do toga dođe, ne može posmatrati isključivo kao pozitivan ishod, obzirom da on ima znatan širi uticaj na kretanja na tržištu čije posljedice mogu biti suprotne interesima potrošača i privrede u srednjem i dugom roku”, navodi Hadžić.
Prema njegovom mišljenju, BiH bi trebala razmisliti kako da zadrži raznolikost u snabdijevanju, možda kroz podsticanje ulaska drugih igrača, na primjer preduzeća iz arapskih zemalja ili globalnih trgovaca naftom, ili kroz međudržavne sporazume o dostupnim rezervnim zalihama.
Opasnosti ruskih veza
Ovakav položaj MOL-a, prema riječima Boškovića, može dovesti do situacije da, u slučaju nesuglasica sa ovom mađarskom kompanijom, BiH nema unutrašnji alternativni izvor, što predstavlja rizik za energetsku sigurnost.
Dogovorom američkog predsjednika Donalda Trumpa i mađarskog predsjednika Viktora Orbana, na šest mjeseci suspendovane su sankcije srbijanskom NIS-u, kaže Bošković i dodaje da trenutno Mađarska prima naftu starim naftovodom “Družba Adria”, što će u praksi značiti da BiH preko nje može trošiti rusku naftu.
U BiH tržište nafte nije formalno monopolizovano, ali postaje sve manje konkurentno i ako se ništa ne preduzme, građani bi to mogli osjetiti kroz više cijene i manje mogućnosti za biranje, boji se Hadžić.
“MOL je preduzeće pod snažnim uticajem Mađarske, a ona je posljednjih godina gradila posebne odnose sa entitetom Republika Srpska (RS) i Srbijom. Ruski uticaj preko NIS-a u RS bio je očigledan. Sada taj uticaj formalno preuzima MOL. Možemo se zapitati: hoće li se išta suštinski promijeniti u političkom balansu, odnosno da li će vlasti RS sada jednako podržavati MOL-ovo širenje?”, pita se Hadžić.
Gordan Bosanac, zastupnik stranke “Možemo” u Evropskom parlamentu, podsjeća kako je MOL u Hrvatskoj povezan sa korupcijskom aferom uz bivšeg premijera Ivu Sanadera. Navodi da je MOL oslabio INA-u preuzimanjem u Hrvatskoj i sveo na maloprodajne benzinske pumpe na kojima prodaje svoju naftu.
“To bi se moglo dogoditi i s NIS-om te uistinu MOL može izdominirati na maloprodajnom tržištu goriva. Ono što mu otežava situaciju jesu nedavno uvedene sankcije po kojima se u Evropskoj uniji do kraja 2027. godine više ne prodaje ruski gas, a neće se moći prodavati ni ruska nafta. Potpuno je jasno da je do sada MOL bio produžena ruka ruskih interesa u regiji koji nisu imali za cilj samo energetski ovladati regijom, već destabilizovati EU i regiju kroz davanje podrške antidemokratskim politikama”, navodi Bosanac. Detektor.ba