KRAGUJEVAC, Dragan Ilić, predsjednik Sindikata fabrike Zastava oružje, kaže da je moguće da radnici preuzmu naoružanje i prodaju ga na licitaciji, koju će sami organizovati.
Radnici navode da će do četvrtka osmisliti razne oblike radikalizacije protesta u magacinima naoružanja i municije.
Ako to ne privoli nadležne u državi da sa njima započnu pregovore o sudbini preduzeća, zaposleni kažu da će ih u četvrtak “posjetiti” u Beogradu, da ih podsjete na ovaj problem.
lić, predsjednik Sindikata Zastavine fabrike oružja, naglašava i da će radnici i dalje pod opsadom držati magacine municije i oružja, kao i da su mogućnosti za radikalizaciju protesta mnogobrojne.
Radnici traže isplatu zarade za april, rješavanje problema statusa i budućnosti fabrike, investicije kao i obezbjeđivanje tržišta za izvoz naoružanja.
Ilić kaže da je “odbijanje nadležnih da nastave pregovore sa predstavnicima oružara u stvari ponovni pokušaj da se ugasi fabrika. To smo spriječili 2003. godine, i poslije toga su nam svi rekli da smo u pravu i da je fabrika tog tipa potrebna Srbiji. Mi smo sigurni da i sada, dok nas ignorišu, griješe”.
“Petnaesti dan pokušavamo da sa njima uspostavimo kontakt, a oni koji treba da štite nas koji smo glasali za njih sada se ne javljaju. Hoće da nas isprovociraju da iznesemo i podijelimo oružje, mitraljeze i municiju, ali mi još uvijek situaciju držimo pod kontrolom. Kažu da odbrambena industrija mora da živi tržišno, iznijećemo onda naše puške, napravićemo izložbu, pa da i to probamo. Više nemamo kome da prodamo robu, naša diplomatija ne uspjeva da obezbjedi prohodnost za našu robu”, navodi on.
Radnici fabrike Zastava oružje juče su, nakon dvije nedjelje blokade magacina sa oružjem, održali protest u centru Kragujevca, „kod Krsta”. Protest je startovao simbolično u pet minuta do 12 sati, kao opomena vlasti da se, kako kažu u sindikatu, „dozovu pameti”.
Jugoslav Ristić, predsjednik Samostalnog sindikata u Kragujevcu, kaže da je metalska industrija u Srbiji uništena, te da je samo u Kragujevcu broj radnika sa 12.000 prije početka privatizacije pao na manje od 2.000. “O našim fabrikama odlučuju ministri koji jednom nogom žive u inostranstvu, djeca su im van Srbije ili se spremaju da odu. Takvi pokušavaju da urede ovu zemlju i privredu za našu djecu. Moramo da im kažemo – ne uređujte ovu zemlju za našu djecu, uredićemo je mi sami”, rekao je Ristić. Press