RIBNIK – Luka Vračar iz Ribnika na svom imanju u Previji proizvodi organsko povrće na vodi, u toku procesa proizvodnje ne primjenjuje ni gram hemije, a cijeli sistem pokreću ribe.
Vračar, inženjer poljoprivrede, rekao je Srni da su kade u kojima sade povrće punjene čistim riječnim šljunkom, bez imalo zemlje, koji je opran tri puta prije punjenja i naziva se bed.
“Imamo i kade koje se nazivaju splavovi, u kojima se nalazi stiropor koji pluta na vodi, a biljke su na vodi”, naveo je Vračar, predsjednik Udruženja mreže mladih agropreduzetnika Republike Srpske.
Prvi je u BiH koji je u oblasti poljoprivredne proizvodnje počeo sa primjenom tehnološke inovacije “Sistema akvaponije” koji predstavlja simbiozu riba, biljaka i mikroorganizama.
“Čitav sistem pokreću ribe kada bi se neka hemija primijenila na biljku kroz korijen, taj sadržaj bi se vratio kod riba i one bi uginule. Ovdje imamo tri bazena sa ribom čiji je kapacitet šest i po kubika, tu smo ubacili mlađ šarana, mi hranimo ribe, a one svojim izmetom hrane biljke“, pojasnio je Vračar.
Vračar je u okviru pilot-projekta u proizvodnim kadama zasadio crvenu i žutu papriku, paradajz, krastavac, jagodu, celer, nanu, bosiljak, a u narednom periodu planira da zasadi zelenu salatu i rukolu.
Akcenat želi da stavi na uzgoj začinskog bilja, kao što su nana, bosiljak, celer, origano, peršun, rukola, a postoji mogućnost da proizvodnju proširi dogradnjom još jednog plastenika.
U plasteniku ima oko 2.500 sadnica, ukupna površina plastenika je 208 metara kvadratnih, a proizvodne kade čine 62 kvadrata. Sve je automatizovano.
Luka je rekao da je u poljoprivrednu proizvodnju na njihovom imanju u Previji kod Ribnika uključena cijela porodica, majka, otac i dvije sestre.
Vračar smatra da je poljoprivreda postala ozbiljan biznis, da je ovakav način proizvodnje veoma zastupljen u svijetu, prednjače Holandija i Izrael, gdje je prvi put i vidio ovakav način organske proizvodnje hrane.
“U doglednoj budućnosti ovaj način poljoprivrede stići će i kod nas, jer smo zemlja koja ima puno vode i mogu se navodnjavati parcele na otvorenom. Smatram da je za područje Hercegovinu ovaj vid proizvodnje pravo riješenje“, naglasio je Vračar.
Za vrijeme studija radio je u fabrici “Vitaminka” u Banjaluci gdje je za dvije godine rada mnogo naučio i onda odlučio da se vrati na selo. U Ribniku je sa prijateljima pokrenuo Poljoprivrednu zadrugu “Domaćin” koja već četvrtu sezonu posluje.
“Prvo smo počeli da proizvodimo bijeli luk, krenuli smo od četiri, a sad imamo 22 dunuma zemlje na kojoj je zasađen. To ide nekom uzlaznom putanjom, nije lako, ali smo zadovoljni jer širimo proizvodnju“, istakao je Vračar.
Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske nabavili su određenu mehanizacuju, kombajn preko EU, a linija za raščenjavanje i sijačica su sufinansirane od starne IFAD-a.
Pored proizvodnje bijelog luk, zadruga proizvodi krompir. Poslovanje je proširila i izvan Ribnika, te sada rade i sa opštinama Drinić, Petrovac, Šipovo, gdje trenutno imaju oko šest hektara zemlje na kojoj je zasađen krompir.
Udruženje mreže mladih agropreduzetnika Republike Srpske osnovano je prije dvije godine, trenutno broje oko 650 mladih članova do 40 godina, pretežno iz branše poljoprivrede, ali su tu i ekonomisti, pravnici, mašinci.
Djeluju širom Republike Srpske i imaju razne projekte koje sprovode preko Udruženja.
Vračar je rekao da je prva Konferencija mladih održana prošle godine u Obudovcu, a da će druga biti održana u Ribniku gdje očekuju do 250 gostiju.
Prema njegovim riječima, predavači će biti iz Španije, Belgije, Bjelorusije, Mađarske, Italije.
Srna