BRISEL/SARAJEVO, U vrijeme kada bh. političari pokušavaju “izroditi” dogovor o neophodnim reformama i postići politički konsenzus, žurno iščekujući nove kredite Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB), domaći privrednici već ostvaruju prve benefite od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanje sa EU, što je u suštini trgovinski sporazum između dvije strane.
Naime, početkom juna ove godine, a nakon što je dobio sve neophodne certifikate da je proizvod organskog porijekla, na dansko tržište počeo je da se izvozi sarajevski somun kompanije “Klas” kao prvi ovakav proizvod iz BiH s oznakom “EU organic logo”.
Nema nikakve sumnje, budući da je u Evropi potražnja za organskom hranom i proizvodima enormno porasla posljednjih godina, ovo je sjajan poslovni potez s vizijom.
Somun je, naime, autohtoni bh. proizvod, svojevrsna delikatesa bosanske kuhinje, pa uopšte nema sumnje da će naići na odličan prijem kod danskih i uopšteno evropskih gurmana.
I Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, smatra da je ovo fantastična vijest, navodeći kako je ovo prvi put da se od nečega stvara prepoznatljivi brend.
“Ne sumnjam da će ovo biti dobro za cijelu BiH i da će doprinijeti smanjenju trgovinskog debalansa, koji je oko dvije milijarde. A to je uglavnom zbog enormnog uvoza iz Srbije i Hrvatske, dok s ostalim dijelom svijeta imamo čak približno jednak odnos. No, sami smo krivi što Srbija i Hrvatska bh. tržište smatraju kao domaće”, zaključuje Vasić te izražava uvjerenje kako će ovo sigurno biti dobar posao kompanije “Klas”.
Muamer Valjevčić, menadžer izvoza ove kompanije, ističe da je u EU velika potražnja za organskim i uopšteno somunima.
“Mjesečno izvozimo preko milion jedinica somuna, a sada smo krenuli i sa izvozom somuna organskog porijekla. Radimo s najvećom pekarom u Danskoj, zato što smo potvrdili da imamo kvalitet”, ističe Valjevčić, posebno apostrofirajući da njihova kompanija radi tako da nije zavisna o politici.
I Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije (DEI), pozdravlja ovakvu poslovnu politiku, navodeći kako je upravo ovo jedan od elemenata kompletne priče kada govorimo kakve nam se sve perspektive otvaraju približavanjem EU.
“Govorimo najprije o tržištu od oko 500 miliona ljudi, što je najveća korist za privrednike i bh. kompanije. A korist za bh. tržište i potrošače jeste što oni rade u skladu sa standardima EU”, kaže Dilberović.
S tim u vezi, naglašava on, više nećemo pričati kako je deterdžent kupljen u Austriji kvalitetniji od onih kupljenih u BiH, ili kako je čokolada milka u Njemačkoj potpuno drugačijeg ukusa od one kupljene u BiH.
“To je, dakle, put kojim treba ići, jer organik proizvodi postaju ‘in’ u Evropskoj uniji”, zaključuje Dilberović.
Vjekoslav Domljan, jedan od vodećih ekonomskih eksperata u BiH, ističe kako su napokon globalna tržišta sada nadohvat ruke.
“Nekad, kao bh. ambasador za Kanadu i Kubu, pokušavao sam pomoći proboj na kubansko turističko tržište od preko dva miliona osoba. Sad je i niz drugih globalnih tržišta nadohvat ruke. Naravno, kvalitet, cijena i pouzdanost isporuke moraju biti za prsa ispred konkurencije. Prošli smo kvalifikacije i dobili dozvolu da igramo u prvoj ligi, a sad treba proći dobre pripreme”, slikovito opisuje Domljan.
I zaista, nedavnim parafiranjem prilagođenog SSP-a između BiH i EU, stvorene su sve pretpostavke za početak ravnopravne trke u prodavanju kvaliteta na evropskom tržištu. Uvriježeno je mišljenje da kompanije i privrednici iz BiH imaju velike šanse da se dokažu i naprave svojevrsni mali bum u Evropi, tim prije ukoliko bi počeli s izvozom organskih proizvoda dobijenih iz zemlje (i vode) koja je za parametre i standarde EU i dalje relativno čista. Nezavisne novine
