BANJALUKA – Sudski vještak Dane Branković, jedan od najglasnijih zagovornika izmjene Zakona o vještacima, suočen je s optužbama kolega za nestručna vještačenja i falsifikovanje dokaza u više sudskih predmeta.
Branković, predsjednik Grafološke sekcije Udruženja sudskih vještaka RS, ovih dana je zatražio da se novim zakonom o vještacima uvrsti odredba da grafološka ispitivanja mogu obavljati samo grafički inženjeri, što je i on sam.
Međutim, neke njegove kolege sa uglednom biografijom, koji se protive njegovom prijedlogu, za Brankovića, koji se ovim poslom bavi od 1998. godine, kažu da je nestručan, što se, tvrde, potvrdilo u više sudskih predmeta.
Osmoro njegovih kolega još 2005. godine su od svih nadležnih, od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta pa nadalje, zatražili da intervenišu protiv Brankovića, optužujući ga za falsifikovanje vještačenja. Jedan od slučajeva veže se za slučaj “država protiv Slobodana Janičića”, optuženog pred Osnovnim sudom u Banjaluci za pranje novca. U informaciji, koju su dostavili nadležnim, tvrde da je Branković naštimao nalaz i da je čak podmetnuo jedan potpis, u pokušaju da oslobodi odgovornosti optuženog, koji ga je i angažovao.
Ljubomir Gogić, sudski vještak sa dugogodišnjim iskustvom, inače šef jednog odjeljenja Kriminalističko-tehničkog centra MUP-a RS i jedan od potpisnika ove informacije, tvrdi da su grafološka vještačenja dakako šira oblast nego što je to slučaj sa čisto grafičkim. Riječ je o vještačenjima koja obuhvataju analizu vjerodostojnosti dokumenata, novčanica, rukopisa i potpisa.
“Grafički inženjeri mogu prepoznati samo vrstu štampe na nekom dokumentu. To je samo ‘kap u moru’ i uopšte nije bitno prilikom vještačenja nekog spornog dokumenta. Tu su potrebna strogo specijalistička znanja koja se ne uče ni na jednom fakultetu, već to podrazumijeva edukaciju iz različitih naučnih disciplina, pri čemu znanja iz psihologije i pedagogije imaju centralnu ulogu”, rekao je Gogić.
Branko Buhovac, jedan od potpisnika pritužbe na Brankovića, naveo je da se stručna obuka za ovakva vještačenja, i prije i poslije rata, obavljala jedino u bezbjednosnim institucijama i policijskim laboratorijama.
“Jedine one su kadrovski i tehnički osposobljene da u svojim laboratorijama sprovode obuku za ovakva vještačenja”, smatra Buhovac.
Prema riječima Dane Brankovića, radi se o stručnom, a ne personalnom sukobu. Sve optužbe osmorice kolega oštro odbacuje i smatra da oni “nemaju stručnu legitimaciju da bi o tome mogli uopšte razgovarati”.
“Ti psiholozi i pedagozi su se usudili pisati kako sam ja nestručan iz svoje grafičke struke. To je nedopustivo. To što oni kažu da sam ja nešto podmetao, štimovao, diverzija je. Zbog svega toga, uredno sam ih sve tužio i to će sve morati dokazati na sudu, a ja znam da ništa neće moći dokazati”, poručio je Branković i dodao da će i dalje raditi na izmjenama Zakona o vještačenju, po kojima će samo stručni ljudi moći obavljati ovaj posao.
“Neka se ti priučeni portiri, koji još kucaju na pisaćim mašinama, prijave na javni poziv za poslove za struku koju imaju u svojim diplomama”, istakao je Branković.
Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde RS, koji radi na izmjeni Zakona o sudskim vještacima, rekao je da je u igri više opcija za zakonsko rješenje u vezi s vještacima.
“Najbitnija je prije svega stručnost vještaka. Formalno obrazovanje jeste važno, ali nije presudno”, smatra Kovačević. Nezavisne n.