BEOGRAD, Srbija ima šanse za veće stope privrednog rasta samo ukoliko bude proizvodila robu za izvoz. U ovom stavu slažu se svi ekonomski stručnjaci, a između ostalog, to je i „lajt motiv“ strategije razvoja Srbije, poznatijeg kao „Srbija 2020.“ Ali u vrijeme velikih ekonomskih previranja u svijetu, ostaje pitanje: kome uopšte tu robu prodati?
Prema upravo objavljenom Globalnom izvještaju o rizicima za bankrot država za treći kvartal kompanije CMA, plasman roba u neke dijelove svijeta koji su, već tradicionalno, kupci proizvoda iz Srbije biće ravan podvigu.
Tako, na primjer, prema CMA, šanse Grčke da bankrotira su 90,6 odsto, a slijedi je Portugal sa 61,3 odsto mogućnosti da proglasi bankrot. Među deset najrizičnijih su i Ukrajina, Irska, Italija, Mađarska sa šansama za bankrot iznad 30 odsto.
Najmanji rizik za bankrot prijeti Norveškoj – svega 4,4 odsto, a slijede SAD sa 4,6 odsto šansi za objavu da ne mogu plaćati svoj dug, kao i Švedsta sa 5,1 odsto.
Na listi CMA, među 68 listiranih zemalja, nema Srbije. Tu su, međutim, dvije države iz regiona – Hrvatska sa 29,7 odsto šansi da bankrotira i Slovenija sa 17,7 odsto.
– Srbija je u boljoj poziciji od pojedinih susjeda po pitanju uticaja tražnje u evrozoni na njen ekonomski položaj, jer je veći deo izvoza usmjeren na Njemačku, koja bilježi privredni rast, a osim toga, izvezli smo i značajne količine robe na rusko tržište – tvrdi ekonomista Miroslav Zdravković. – Za razliku od Hrvatske, koja je u spoljnoj trgovini imala veliki pad jer je mnogo više vezana za Italiju, u Srbiji se taj pad još nije dogodio, zahvaljujući rekordnom izvozu u Rusku Federaciju i međugodišnjem rastu izvoza u Njemačku od nekih 45 odsto.
Rast BDP u prošloj godini ostvaren je, inače, isključivo zahvaljujući oporavku i rastu inostrane tražnje odnosno privrednom rastu zemalja sa kojima Srbija ima razvijenu spoljnotrgovinsku razmjenu. Sličan trend nastavljen je i u dosadašnjem periodu 2011. godine.
– Globalne tendencije, međutim, ukazuju na postojanje drugog talasa ekonomske krize, koji će neminovno uticati na usporavanje rasta spoljne trgovine u narednim mjesecima, a samim tim i na usporavanje rasta BDP u 2011. godini. Na osnovu dosadašnjih kretanja, nameće se zaključak da će ovogodišnji rast BDP biti ostvaren isključivo zahvaljujući oporavku i rastu investicija, dok će doprinos spoljnotrgovinske razmjene biti neprimjetan – rečeno je „Novostima“ u Ministarstvu finansija.
Glava iznad vode
– Srbija još drži glavu iznad vode – tvrdi Zdravković i dodaje da čak i podaci o prilivu stranih investicija pokazuju da je Srbija imala dobre performanse. – Prošle godine priliv stranih direktnih investicija u Srbiju, bio je jednak zbiru priliva svih ostalih bivših jugoslovenskih republika, tako da, uprkos lošim rangiranjima i svemu sličnom, generalno, u Srbiji stvari ne stoje loše. Novosti
Oporavak samo od izvoza
