SARAJEVO, BANJALUKA – Zbog nižih zahtjeva za bezbjednost proizvoda i neizgrađene infrastrukture kvaliteta BiH otvorena je mogućnost da se proizvodi lošijeg kvaliteta plasiraju na tržište BiH, ugrožavajući zdravlje i živote potrošača.
Ovo se, između ostalog, navodi u reviziji učinka na temu “Sistemi bezbjednosti proizvoda i integracije u tržište EU”, a u kojoj se ističe i to da se propisi o bezbjednosti proizvoda ne donose u predviđenim rokovima te da BiH znatno zaostaje za zemljama u okruženju kada je u pitanju usklađivanje propisa o bezbjednosti proizvoda s propisima EU.
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, kaže da je sreća što institucije BiH preko Evropske unije imaju sistem uzbunjivanja i preko interneta mogu vidjeti koji su to proizvodi koji su opasni, a koje su pronašle evropske zemlje.
“To je prednost, ali pitanje je šta su naše institucije otkrile kada je riječ o proizvodima koji zaobilaze EU i dolaze kod nas, jer otprilike možemo samo pretpostaviti šta se dešava”, rekao je Bago za “Nezavisne”.
Revizori su naveli i da je pitanje vremena kada će zbog sve veće usaglašenosti propisa susjednih zemalja sa zahtjevima EU i ove zemlje imati iste zahtjeve za izvoz kao i zemlje EU.
“Ukoliko BiH ne bude pratila tempo susjednih zemalja, proizvođačima iz BiH bi se moglo desiti da izgube tržišta susjednih zemalja na isti način na koji je se to desilo sa hrvatskim tržištem kada je Hrvatska ušla u EU”, upozorili su revizori.
Pored problema sa sumnjivim proizvodima koji završavaju na tržištu BiH, neusaglašenost propisa o bezbjednosti proizvoda s propisima EU ostavlja znatne posljedice i na ekonomiju u BiH. Proizvođačima iz BiH, a naročito onima koji su izvozno orijentisani, otežan je postupak dokazivanja usklađenosti proizvoda sa zahtjevima EU i plasman proizvoda na tržište EU. Jedan od razloga za sve teži pristup proizvoda iz BiH tržištu EU je i taj što je većina propisa o bezbjednosti proizvoda koji se primjenjuju u BiH preuzeta iz bivše Jugoslavije.
Revizori su istakli da je BiH još 2006. godine, odnosno Savjet ministara BiH, usvojila Program preuzimanja tehničkih propisa, ali da nakon 2012. godine nije donesena nijedna naredba o tehničkim zahtjevima jer je Vlada RS donijela odluku da njeni predstavnici više ne učestvuju u radu ekspertnih timova.
“U usvajanju propisa značajnih za bezbjednost hrane BiH je ostvarila izvjestan napredak, međutim postupak za odobravanje izvoza određenih prehrambenih proizvoda u EU trajao je između dvije i sedam i po godina, a BiH još nije stvorila pretpostavke za izvoz crvenog mesa u EU”, istakli su revizori.
Primjera radi, za meso peradi BiH je podnijela zahtjev u novembru 2011. godine, ključne propise, tzv. higijenski paket, usvojila u oktobru 2012, ali tek u aprilu 2019. odobren joj je izvoz. S druge strane, kada je u pitanju meso peradi, Srbija je dozvolu za izvoz u EU dobila još 2010. godine.
“Zbog neusaglašenih propisa o bezbjednosti proizvoda s propisima EU potrošačima u BiH mogu se nuditi proizvodi koji ne ispunjavaju standarde EU, a proizvođačima iz BiH izvoz u zemlje EU je otežan, a u slučaju prehrambenih proizvoda i onemogućen dok BiH ne usaglasi propise o bezbjednosti proizvoda i ne osigura njihovo sprovođenje”, zaključili su revizori. Nezavisne novine