SARAJEVO – Institucija Ombudsmena Bosne i Hercegovine traži od vlasti u zemlji da preispitaju propise o oporezivanju domaćih frilensera dovodeći u pitanje pravičnost i zakonitost aktuelnih zakonskih rješenja.
Prema njihovoj ocjeni, trenutni zakoni prisiljavaju frilensere da plaćaju poreze i doprinose po istim pravilima kao i radnici koji su klasično zaposleni u domaćim firmama, iako je njihov način rada potpuno drugačiji.
Primjećuju da takav pristup ne uvažava njihov specifičan položaj, posebno zbog činjenice da dobit ili prihod koji ostvaruju ne potiče sa teritorije pod nadležnošću organa domaće države.
„Naprotiv, u pitanju su lica obavljaju djelatnost za račun stranog pravnog ili fizičkog lica, isporučuju usluge stranom licu putem djelatnosti koja se najčešće obavlja putem informacionih tehnologija, pa nije izvjesno da postoji pravni osnov za oporezivanje u mjeri izjednačenoj sa fizičkim ili pravnim licima koji su rezidenti ili su zaposleni u pravnim licima registrovanim na teritoriji naše države“, navode oni.
Kažu da se druge države takmiče da što povoljnijim fiskalnim ili poreskim okvirom privuku osobe koje obavljaju posao na daljinu, jer je izvjesno da unose kapital u državu, dok BiH u tome ne učestvuje, osim u dijelu da takvu zaradu oporezuje, ne vodeći računa o troškovima koje ta lica imaju.
„Činjenica je da frilenseri nisu pravno zaštićeni, recimo u slučaju otkaza ili nadzora nad poštovanjem ugovora o radu, gdje država pruža zaštitu drugim licima rezidentima putem sudskih, inspekcijskih i drugih organa“, saopšteno je iz institucije Ombudsmena BiH.
Kažu da uvažavaju slobodu u kreiranju poreske politike u najboljem interesu društva, ali najviša tijela zakonodavne i izvršne vlasti ih pozivaju da još jednom preispitaju svoja rješenja.
Položaj frilensera u Bosni i Hercegovini izuzetno je komplikovan jer se nalaze u procijepu između digitalne ekonomije i krutih zakonskih okvira.
Iako država od njih zahtijeva redovno plaćanje poreza i doprinosa, zauzvrat im ne omogućava osnovna prava, poput zdravstvenog osiguranja ili priznatog radnog staža na osnovu tih uplata.
Zbog ovakvog pravnog vakuuma, frilenseri ostaju socijalno nezaštićeni i suočeni sa birokratskim preprekama koje ne uvažavaju specifičnost rada za klijente u inostranstvu.