ISTOČNO SARAJEVO, Koncept funkcionisanja Jahorine kao destinacije, sa posebnom ulogom Olimpijskog centra i njegovim funkcionisanjem, bila je tema javne rasprave koja je danas održana na ovoj olimpijskoj planini.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Olimpijskog centra “Jahorina“ Neven Ćosović rekao je da će ideje, koje su učesnici iznijeli tokom rasprave, biti predložene Skupštini akcionara koja će odlučiti o daljem razvoju ove firme.
“Danas se najviše govorilo o reorganizaciji same firme, odnosno da Olimpijski centar gazduje cijelom destinacijom kako bi se neka pitanja konačno uredila. To, između ostalog, podrazumijeva čišćenje planine, održavanje infrastrukture, uvođenje reda u ski-škole i druge stvari koje su do sada bile neadekvatno odrađivane“, izjavio je Ćosović novinarima.
On je istakao da su u Olimpijskom centru svjesni duga od 2,8 miliona KM Investicionoj-razvojnoj banci /IRB/ Republike Srpske i dodao da će na narednim sastancima sa predstavnicima ove banke pokušati pronaći kvalitetno rješenje za problem koji ih opterećuje.
Ćosović je naglasio da novi menadžment Olimpijskog centra nastoji da otkloni ranije greške i izrazio nadu da će ubuduće ovu destinaciju voditi mnogo bolje i kvalitetnije od svojih prethodnika.
Član Nadzornog odbora Olimpijskog centra Duško Bogdanović smatra da konkretnim rješenjem treba definisati da ovaj centar zaista bude lider na Jahorini jer ova planina mora imati dominantnu firmu koja će njome upravljati i koja će razvijati destinacijski menadžment.
“Cilj je da Olimpijski centar bude ozbiljna firma, da zadrži sadašnje djelatnosti, da se pripoji hotel `Košuta`, da se u perspektivi razmišlja o statusu hotela `Rajska dolina` koji sada ima specifičan status, a tu je i izgradnja novih objekata i sadržaja koji bi popunjavali turističku ponudu“, naveo je Bogdanović.
On smatra da razgovori sa IRB-om moraju biti nastavljeni, kako bi se pronašlo rješenje koje ne bi “zagušilo” dalji rad Olimpijskog centra.
Profesor na Ekonomskom fakultetu na Palama Darko Petković, današnji sastanak na kojem su detektovani ključni problemi na kojim treba interventno raditi, shvata kao početak ozbiljnog procesa provođenja Master plana Jahorine.
Uz sadašnji menadžment, ljude koji su vezani uz Jahorinu i fakultete koji djeluju u sklopu Univerziteta Istočno Sarajevo, Petković vjeruje da postoje kapaciteti da se Jahorina vrati na staze koje su bile poznate prije više od 20 godina.
“Logistika Jahorine je kritična tačka, pa mnogo ljudi ovu planinu izbjegava zbog kolapsa koji vlada u danima vikenda. Izražena je i potreba renoviranja hotela koji su sagrađeni za vrijeme olimpijade. Prevođenje hotela `Bistrica` i drugih objekata u rang sa četiri zvjezdice sigurno bi se pozitivno odrazilo na poslovanje“, smatra Petković.
On je istakao da treba raditi i na ozbiljnijoj promociji Jahorine koja se, osim popularnosti na prostorima bivše Jugoslavije, treba orijentisati na bogate evropske regije. Petković, prije svega misli na rusko tržište koje će, kako kaže, nakon Zimskih olimpijskih igara zahvatiti “manija“ skijanja.
“Tu je i Istambul koji danas ima tri leta za Sarajevo, te propulzivni rejoni Španije. Imamo mogućnost da uz niskobudžetske avio-kompanije dovedemo turiste na Jahorinu tokom cijele godine. Oni imaju šta da vide, što im omogućava i samo okruženje – Sarajevo, Mostar, Višegrad, Tjentište“, naglasio je Petković. (Srna)