BEOGRAD, Više od deset hiljada građana prijavilo se za kupovinu 4.578 stanova, koji će se graditi na lokaciji bivše kasarne ”4. juli” u Beogradu. Zbog tako velikog interesovanja, država je odlučila da ubrza rad i na ostalim projektima. Za mjesec dana biće izdata lokacijska dozvola za izgradnju od 1.000 do 1.200 stanova na 80.000 kvadrata u novobeogradskom naselju ”Dr Ivan Ribar”, kaže Oliver Dulić, ministar za prostorno planiranje. Cijena kvadrata na toj lokaciji iznosiće maksimalno 1.290 evra, a gradilište će oživjeti već početkom naredne godine.
– U 2011. počeće i izgradnja stanova u Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu i u drugim gradovima u kojima su lokalne samouprave zainteresovane za realizaciju ovog državnog projekta i ukoliko postoji velika razlika između tržišne i izvođačke cijene kvadrata. Naš cilj je da narednih godina izgradimo ukupno milion kvadrata stambenog prostora. To je dio nove stambene politike, koju smo započeli sa projektom ”Stepa Stepanović” na lokaciji bivše kasarne ”4. juli”.
Država preuzima ulogu investitora i povoljnijim cijenama kvadrata interveniše na tržištu, što bi moglo da se shvati kao nelojalna konkurencija privatnom sektoru...
DULIĆ: Jasno je da danas prosječna srpska porodica po tržišnim cijenama u pojedinim gradovima ne može da dođe do krova nad glavom. Donijeli smo odluku da mi kao država pomognemo, da budemo investitor i da na tržištu ponudimo dovoljan broj stanova, koji će se prodavati po cijenama dostupnim za prosječan srpski džep. Ovo je intervencija države, koja bi mogla da dovede do toga da privatni investitori imaju manji profit od prodaje kvadrata nego što je to do danas bila praksa. Država neće da gradi, pošto državnih građevinskih preduzeća više nema. Radove će izvoditi privatne firme, ali država ima namjeru da bude investitor i da ponudom kvalitetnih, a jeftinijih stanova utiče na tržište, kako bi cijene kvadrata krenule nadole. Mi sada imamo apsurd, jer nikada nije bila veća potražnja za kvadratima, a nikada se manje stanova nije prodalo, zato što su cijene na tržištu nerealne u odnosu na kupovnu moć građana.
Izgradnja stanova u naselju ”Stepa Stepanović” počinje krajem mjeseca, da li je projekat potpuno finansijski riješen?
DULIĆ: Završavamo pregovore sa bankama, koje su veoma zainteresovane za ovaj projekat, jer država stoji iza njega. Dakle, problema nema. Želim da demantujem informacije da izgradnja ovog naselja zavisi od prodaje ”Telekoma”. Ovo je klasičan komercijalni kredit za projektno finansiranje, koji Građevinska direkcija Srbije uzima od banaka.
Potencijalni kupci strahuju da kvadrati neće biti završeni u planiranom roku…
DULIĆ: Direkcija je izgradila više hiljada stanova u Srbiji i nikada se nije desilo da prevari kupce. Osim povoljne cijene, budući vlasnici dobiće uknjižene i kvalitetno izgrađene kvadrate. Na ovaj način, jednim projektom napadamo tri velika problema koji su postojali – visoka cijena, sumnjiv kvalitet gradnje, nelegalne kupoprodaje. Vlada Srbije želi da postavi potpuno nove standarde u stanogradnji.
Koje će firme graditi stanove na Voždovcu?
DULIĆ: U utorak je poslat poziv na adrese svih građevinskih preduzeća, koja ispunjavaju uslove, da dostave ponude. Ne želim da imam ništa sa izborom izvođača. Ovo jeste moj projekat, ali Građevinskoj direkciji Srbije se svakako neću mješati u posao. Pratiću projekat samo kao resorni ministar.
Postoji li mogućnost da strani investitori zidaju stambene kvadrate u Srbiji?
DULIĆ: Ovih dana imali smo sastanke sa predstavnicima nekoliko investicionih fondova, koji se bave nekretninama i vrlo brzo će u Srbiju doći veliki investitori, koji su spremni da ponude kvalitetne stanove po istim cijenama po kojima ih nudi i država. Oni traže brzo izdavanje dozvola i suguran sam da za tako velike investitore lokalne samouprave to mogu da garantuju.
Pripremate izmjene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji.Znači li to da propisi i nisu tako idealni kakvim ste ih predstavljali u javnosti?
DULIĆ: Ključni stubovi zakona se neće mjenjati. Ali, cilj je da neke procedure olakšamo i ubrzamo. Mislim da nije problem u brzini izdavanja dozvola. Učinjen je veliki napredak i u Beogradu, koji će u narednih nekoliko mjeseci u potpunosti biti pokriven regulacionim planovima, što je osnov za izdavanje dozvola. Ali, nerješeni imovinsko-pravni odnosi su veliki problem. Zemljišne knjige sada prelaze u katastar nepokretnosti. Kada se riješe pitanja imovine i planskih dokumenata, imaćemo čistu situaciju.
Šta se konkretno mijenja u zakonu?
DULIĆ: Izmjene i dopune idu samo u pravcu da se razrješe neke neusaglašenosti, koje su postojale sa drugim zakonima, na primjer, sa propisima o poljoprivrednom zemljištu. Problem je i to što još nisu usvojeni zakoni o javnoj svojini i restituciji. Vjerovatno ćemo produžiti i rok za popuste u legalizaciji bespravno podignutih objekata, jer ovaj proces ne ide tako brzo kao što smo očekivali. Takođe, sve ono što je definisala Uredba o konverziji prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, sada će postati dio zakona. Predlog izmjena biće na sjednici Vlade Srbije do kraja oktobra, a očekujem da će se u Skupštini o tome raspravljati sljedećeg mjeseca.
Priznajete da legalizacija teče sporo. Postoji li mogućnost da vlasnici bespravnih objekata i ovog puta ”dignu ruke” od tog posla?
DULIĆ: Moj poziv građanima, koji nemaju objektivne probleme, je da dopune dokumentaciju da bi završili postupak legalizacije što prije. Vjerovatno mnogi nemaju sada novca pa namjerno odugovlače sa predajom dokumentacije da bi odložili plaćanje, i to razumijem. Mi smo u legalizaciji i u izdavanju dozvola naišli na problem koji je taložen decenijama, a riječ je o zemljištu. Činjenica je da su ljudi gradili na tuđim placevima, na parcelama, koje su možda i platili, ali ti ugovori nisu bili ovjereni, na zemljištu koje je bilo njihovo nasledstvo, a da ostavinski postupci nisi završeni, kupoprodaje su funkcionisale na stisak ruke, bez papira kojim država potvrđuje da je došlo do prometa… To su problemi, za koje moje ministarstvo nije nadležno, ali država mora da nađe neko rješenje. Do tada moraju da se poštuju procedure predviđene postojećim zakonima. Kuća može da se legalizuje samo ako je pitanje zemljišta rješeno – svojina, zakup, sudski postupak.
Dunav nas upozorava
Šta pokazuju analize vode iz Dunava? Je li opasnost izbegnuta?
DULIĆ: Nema neželjenih posljedica. Ali, ekološka katastrofa u Mađarskoj treba da nas upozori, jer i mi imamo stara postrojenja. Za rješavanje tog problema potreban je veliki novac. Akcioni plan imamo, a računamo na sredstva iz fondova EU.
Stiglo 400 zahtjeva za konverzaciju
Koliko je privatizovanih firmi platilo naknadu za konverziju?
DULIĆ: U ovom trenutku se rješava oko 400 zahtjeva za konverziju. Nekoliko predmeta je završeno, ali će zasada samo građevinska firma ”Napred” platiti konverziju, jer je procjenjena tržišna vrijednost veća od cijene pribavljanja građevinskog zemljišta. To će biti prvi prihod Beograda i Fonda za restituciju od konverzije. Vjerujem da će sada, poslije prve naknade, kada je administracija probila led, sve ići brže.
A konverzija bez naknade?
DULIĆ: Do sada je riješeno više hiljada predmeta. Novosti