BERLIN, Od velikih zapadnih ekonomija, Njemačka najviše gubi zbog sankcija prema Rusiji i urušavanja imidža te zemlje nakon invazije na Ukrajinu.
Ipak, mnoge kompanije pokušavaju da i dalje rade sa Rusijom.
Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) računa sa smanjenjem izvoza zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Ranije procjene o rastu izvoza od šest odsto više nisu održive, ocjenjuje šef DIHK za spoljnu trgovinu Folker Trajer, ne navodeći pritom nove prognoze.
Problema sa snabdijevanjem bilo je još prije izbijanja rata u Ukrajini, a sada se situacija dodatno zaoštrila. Zapadne sankcije protiv Moskve opterećuju i njemačke kompanije.
Prema navodima Trajera oko 40.000 njemačkih kompanija ima poslovne veze sa Rusijom, od kojih je 3.650 aktivno u Rusiji. Prepune knjige porudžbina, objašnjava Trajer, neće biti od koristi ako se uskoro ne riješe problemi u lancu snabdijevanja.
Oko 250.000 radnih mjesta direktno zavisi od izvoza u Rusiju.
Izvoz u tu zemlju prošle godine je iznosio 26,6 milijardi evra. “Ove godine tako više neće biti”, istakao je Trajer.
Automobilska industrija naročito pogođena
Pored direktnih posljedica sankcija, postoje i indirektne posljedice zbog rata u Ukrajini. Ratna dešavanja usporavaju i proizvodnju vozila u Njemačkoj, zbog nedostatka dijelova.
Pritom se prije svega radi o kablovskim snopovima, jer je važna lokacija za njihovu proizvodnju na zapadu Ukrajine.
Mogu se očekivati dalja kašnjenja u isporukama, kaže Aleksander Markus, predsjednik Njemačko-ukrajinske industrijske i privredne komore.
Prošle sedmice, kada je ruska vojna operacija na Ukrajinu već počela, pojedine kompanije su još uvijek proizvodile, dodaje Markus. Ali on pretpostavlja da će takvih kompanije biti sve manje. “Po pravilu onda se gasi proizvodnja i zamrzava rad kompanija. Onda tamo ostaju još samo čuvari”, objašnjava Markus.
Osim toga, prema navodima DIHK, ostaju i trgovinske barijere koje su nastale tokom korona pandemije. “Isporuke iz Kine morale bi pojačano da se prebace na morske rute, što će još više povećati troškove transporta tim putem”, kaže Trajer.
Ostaje da se vidi da li će Kina iskoristiti novonastalu situaciju. Narodna Republika je glavni trgovinski partner Rusije. Moguće je da će se ta saradnja intenzivirati. “Pritom će Kina biti ta koja određuje cijene”, jer Rusija je u teškoj situaciji.
Sve više kompanija se povlači iz Rusije
Već sada gotovo svakodnevno stižu vijesti o kompanijama koje obustavljaju poslovanje sa Rusijom ili barem ne sklapaju više nove poslove. Pored Folksvagena, i druga velika imena najavljuju povlačenje: Mercedes Benc, BMW, SAP ili proizvođač turbina Simens Enerdži. U saopštenju te kompanije se navodi:
“Simens Enerdži podržava stav vlada međunarodne koalicije o uvođenju sankcija protiv Rusije. Dok nastavljamo da analiziramo opsežne sankcije i njihov uticaj na naše poslovanje, zaustavili smo sve nove poslove u Rusiji.”
I matična kompanije Simens je nakon 165 godina partnerstva sa Rusijom takođe obustavila sve nove poslove. To se međutim ne odnosi na tekuće poslovanje.
Jedan portparol je za javni servis ARD kazao da se kompanija osjeća odgovornom za zaposlene. Pored toga, postoje i ugovorne obaveze i neki radovi su veoma važni za bezbjednost, na primjer oni koji se tiču vozova. U Rusiji Simens ostvaruje manje od jedan odsto svog prometa.
Samo manji broj kompanija odlazi zauvijek
Stvari su drugačije kada se radi o Henkelu. U jedanaest proizvodnih pogona, proizvođač Persila zapošljava 2.500 radnika i u Rusiji ostvaruje pet odsto svog prometa. Henkel za sada namjerava da nastavi poslovanje u Rusiji i tu odluku takođe opravdava odgovornošću prema zaposlenima.
I mnoge kompanije srednje veličine koje posluju u Rusiji ne mogu tek tako da zatvore svoje fabrike i bace ključeve.
“Više se razmišlja o tome kako da se poslovanje obustavi na kontrolisan način. Da se ne izgube zaposleni, imidž brenda i reputacija”, kaže Andreas Knaul iz velike advokatske kancelarije “Redl & partneri”. “Možda ima slučajeva da kompanije kažu odlazimo, ne namjeravamo više da kročimo u Rusiju, ali to je definitivno ekstremna manjina među njemačkim kompanijama.”
Od aneksije Krima 2014. godine, iz Rusije se povukla skoro polovina njemačkih kompanija koje su tamo bile aktivne, prenosi DW.
Nakon uvođenja najnovijih sankcija, Kremlj sada ima na meti strane kompanije u svojoj zemlji. “Jedna od konkretnih mjera je da su strane kompanije od 1. januara obavezne da 80 odsto svoje devizne zarade retroaktivno prebace u rusku rublju”, kaže pravni stručnjak Knaul. Dakle, u valutu koja je u slobodnom padu.
Tako da je trenutno upitno da li je poslovanje u Rusiji isplativo. Uz sve to, većina kompanija se nalazi i pred moralnom dilemom. DW/Nezavisne novine