SARAJEVO, Do 2018. godine u Federaciji BiH trebalo bi biti uloženo oko 10 milijardi KM za izgradnju elektroenergetskih objekata, saopštili su juče premijer FBiH Mustafa Mujezinović i ministar energetike Vahid Hećo.
Oni su istakli da je krajnje vrijeme da se krene u izgradnju ovakvih objekata jer prijeti mogućnost da FBiH dođe u situaciju da uvozi struju od 2018. godine. Predviđena je gradnja šest termoelektrana, 13 hidroelektrana, šest vjetroelektrana te 25 malih hidroelektrana ukupne snage 2.791 megavat.
Hećo i Mujezinović nisu mogli dati preciznije podatke o izvoru finansiranja, dinamici izgradnje objekata, ali su naglasili da će cijeli proces biti transparentan te da će se objavljivati javni pozivi za svaki segment i svaki planirani objekat.
Hećo je kazao da će obavještavati Parlament FBiH o svim aktivnostima Vlade i resornog ministarstva u ovom projektu, ali neće biti neophodne odluke parlamenta za ove poslove.
“Parlament je usvojio u martu Strateški plan i program razvoja stateškog sektora FBiH i o svim daljim aktivnostima biće obavještavan. Naš stav je i sada i ranije da nikome sa strane nema vlasništva nad energetskim potencijalima”, rekao je Hećo.
Hećo, kadar Stranke za BiH, kazao je da ni prošli projekat o izgradnji elektroenergetskih objekata vrijedan sedam milijardi KM nije bio promašaj iako je obustavljen uz pokretanje istraga u vezi s tim.
“I sada tvrdim da je taj projekat bio izuzetno značajan i velika šansa za FBiH, ali je propao zbog politizacije. Da je taj projekat usvojen, mi bismo već dvije godine gradili, naše firme bi imale posla i radnici ne bi ostajali bez posla. Ovako, imamo novi projekat težak 10 milijardi, i na nama je da ga realiziramo”, rekao je Hećo i dodao da novi projekat obuhvata sve te objekte kao i prethodni uz određena proširenja.
Mujezinović, kadar SDA, nije demantovao Heću u vezi sa ocjenom prethodnog projekta iako je njegova stranka bila protiv načina na koji je trebao biti proveden.
Premijer FBiH naglasio je da neće biti prilike da se kompanije koje nemaju novca pojave kao mogući izvođači što se događalo ranije.
“Vlada je izdvojila prioritetne projekte, nakon ovoga odlučićemo na koji način će se oformiti tijelo za izbor najpovoljnijih ponuđača, i otvorićemo veliki javni poziv na kojem će moći učestvovati svi koji žele investirati. Sa onima koji nemaju novca nećemo razgovarati, i uzimanje koncesija i njihovo kasnije preprodavanje ne dolazi u obzir”, kazao je Mujezinović.
Vlada FBiH predvidjela je da se projekti finansiraju na nekoliko načina pa se očekuje da će dio biti urađen vlastitim sredstvima iz dobiti i amortizacije tekućeg poslovanja, kreditnim sredstvima, strateškim partnerstvom sa stranim kompanijama i vladama putem javnog poziva, te ustupanjem dijela prava korištenja objekata i proizvedene električne enrgije, kao i emisijom obveznica.
Najavljeno je da bi već u ovoj godini trebalo početi konkretno raditi na pripremama za izgradnju termoelektrana Tuzla i Kakanj, te hidroelektrana Vranduk i Ustikolina.
Konzorcijum za izgradnju
Vahid Hećo, ministar energetike, industrije i rudarstva FBiH, rekao je da projekat izgradnje elektroenergetskih objekata obećava oporavak za bh. privredu, a posebno za rudnike.
“Ove godine planirano je da se investira u rudnike 120 miliona KM i to je obezbijeđeno iz amortizacije ‘Elektroprivrede BiH’, a u nardenih šest godina planirano je 500 miliona KM”, rekao je Hećo.
Podsjetio je da je počeo sa radom koncern “Elektroprivrede BiH” i sedam rudnika u FBiH, a za izgradnju elektroenergetskih objekata formiraće se konzorcij u kojem će biti dvije elektroprivrede u FBiH, “Energoinvest”, “Hidrogradnja” i druge bh. kompanije. Nezavisne novine
Očekuju ulaganja od 10 milijardi KM
