BANJALUKA – Nakon što je predsjednik Komisije za žalbe Republike Srpske Ranko Karapetrović upozorio da Komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti, na čijem je čelu Obrenka Slijepčević ne postupa po njihovim rješenjima kao drugostepenog organa, čini se da Slijepčevićeva ne haje mnogo za upozorenja viših instanci, te nastavlja da radi po svom.
Pojašnjenja radi Karapetrović je Slijepčevićki poslao Upozorenje na obavezu poštovanja odluka Komisije za žalbe i sudske prakse uz opasku da će ukoliko se uspostavljena praksa ne promijeni, biti prinuđen da ovo ponašanje prijavi nadležnim organima.
Naime, Komisija za žalbe kao drugostepeni organ je u prethodnom periodu usvojila više žalbi i poništila rješenja Komisije za utvrđivanje sukoba interesa, ali to nije spriječilo Slijepčevićku da donosi ista takva rješenja.
„U navedenim rješenjima Komisija za žalbe je zauzela jasan i dosljedan stav u vezi sa pitanjem prava odbornika da učestvuju u glasanju o izboru odnosno imenovanju na javnu funkciju, uključujući i glasanje za samog sebe, pri tome utvrđujući da takvo postupanje nije protivno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS i da ne predstavlja sukob interesa“, pisalo je u dokumentu koji je poslao Karapetrović.
S druge strane, Slijepčevićka u najnovijem pravnom mišljenju ostaje pri svom i ističe da postoji sukob interesa u situaciji kada odbornik u skupštini jedinice lokalne samouprave učestvuje u glasanju o vlastitom izboru na mjesto rukovodioca javne ustanove ili drugo javnog organa.
„U pitanju je privatni finansijski interes u vidu plate/naknade i ostalih beneficija javne funkcije, pa navedena situacija izaziva razumnu sumnju u javnosti da donošenje jedne takve odluke izgleda da može uticati na nepristrasno i objektivno postupanje prilikom glasanja“, navedeno je u mišljenju Komisije na čijem je čelu Slijepčevićeva.
Dodaje se da ovakvo djelovanje potpada pod zakonsku definiciju sukoba interesa.
Slijepčevićeva Karapetroviću u pravnom mišljenju pojašnjava pojam sukoba interesa navodeći da se Međunarodna zajednica ovim ozbiljnije počela baviti devedesetih godina.
Daje i definiciju sukoba interesa koja se sreće u međunarodnim dokumentima.
„Sukob interesa je termin za situacije u kojima pojedinac koji obavlja određenu javnu funkciju ili djelatnost, dolazi u priliku da svojom odlukom ili drugim djelovanjem pogoduje sebi ili bliskim osobama, društvenim grupama ili organizacijama, a na štetu javnog interesa“, dodaje se u Mišljenju.