NEUM – Drugog dana Energetskog samita 2024 na dva panela se diskutovalo o dvije važne teme iz oblasti obnovljivih izvora energije. Na panelu pod nazivom „Investiranje u postrojenja na obnovljive izvore energije“, akcenat je stavljen na izazove i mogućnosti ulaganja u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i mogućnosti trgovine električnom energijom u Bosni i Hercegovini. Takođe se govorilo i o razvojnim projektima obnovljivih izvora energije, o postojećim problemima i mogućim rješenjima, inovativnim pristupima strukturiranju finansija koji su se pokazali efikasnim u ublažavanju finansijskih izazova, te o novim strategijama za trgovinu električnom energijom u Bosni i Hercegovini.
„EBRD smatra da i javni i privatni sektor imaju važnu ulogu u energetskoj tranziciji u BiH. Podržavamo Elektroprivredu BiH u finansiranju solarne elektrane Gračanica a potencijalni veći portfolio solarnih investicija će doprinijeti pravednoj energetskoj tranziciji. Na sličan način sarađujemo sa privatnim investitorima koji mogu donijeti važnu ekspertizu, ubrzati procese, te doprinijeti konkurentnijem tržištu električne energije u BiH. Svi nivoi vlasti bi trebali raditi na poboljšanju regulatornog okvira u sektoru električne energije uključujući i uspostavu berze električne energije, pojednostavljenju i unaprjeđenje sistema izdavanje dozvola, investiranju u mrežnu infrastrukturu i organiziranju aukcija za obnovljive izvore energije koje su već provedene u mnogim susjednim državama“, rekla je Manuela Naessl, direktorica Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj za BiH.
Na panelu su svoje ideje takođe prezentovali Ivan Grbavac, projekt menadžer za BiH WPD Adria i Mirko Medenica, rukovodilac razvoja CEE i SEE, Woodburn Capital Partners.
Tokom panela Mirza Ustamujić, Griffin Consulting, Unisolar, skrenuo je pažnju da prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine milijarde KM domaćeg kapitala koji se nalazi u bankama, kao i spremnost stranih investitora, trebaju biti početak priče zelenih obveznica i angažmana domaćih kompanija poput Elektroprivrede i Energoinvesta da budu lideri u kreiranju novih vrijednosti.
„Uticaj takvih investicija na ukupan BDP ustvari predstavlja generacijsku priliku na koju se čeka preko 30 godina da se potakne snažan razvoj privrede, ali i otvore nove mogućnosti na regionalnim tržištima u sektoru OIE. Na kraju, to moće biti jasna poruka da naša zemlja ima kapacitete i snagu da bude regionalni lider promjena i stvaranja pozitivnih vrijednosti“, poručio je Ustamujić.
Panel „Sistem trgovanja emisijama (ETS)“, stavio je u fokus analiziranje ovog sistema, koji je uvela EU 2005. godine kao kamen temeljac klimatske politike Unije, koji se pokazao uspješnim u smanjenju emisija na isplativ način. Bosna i Hercegovina očekuje da će EU ETS i Mehanizam za prilagodbu granica ugljika (CBAM) koje implementira EU imati veliki ekonomski uticaj na zemlju. Stoga je imperativ da BiH prvo poduzme potrebne korake kako bi razumjela potencijalni model EU ETS koji će se primijeniti, uključujući MRVA, i pripremiti se za dalju implementaciju ETS-a u zemlji. Panel će okupiti ključne igrače i aktere u BiH, kao i u EU, kako bi razgovarali o izazovima uvođenja ETS-a u BiH, naučenim lekcijama u EU i regionu i narednim koracima koje treba učiniti.
„ETS predstavlja uspješan i učinkovit alat za ublažavanje klimatskih promjena, koji se temelji na postavljanju „CAP-a” (ograničenje ukupne količine određenih stakleničkih plinova koje mogu emitirati obuhvaćeni sektori tijekom određenog razdoblja) i u kombinaciji s trgovanjem dozvolama za emisije (od kojih svaka odgovara s pravom na emisiju 1 tone CO2eq), čime se obuhvaćenim operaterima omogućuje da ispune svoje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova uz najmanje troškove. Istodobno, potiče smanjenje emisija stakleničkih plinova na izvoru poticanjem inovacija i prelaskom na zelenu tehnologiju, čime se ključno pridonosi ispunjavanju obećanja o dekarbonizaciji i ciljeva postavljenih klimatskim politikama bez ometanja razina proizvodnje. Ažurirani NDC (National Determined Contribution) u BiH prema Pariškom sporazumu potvrdio je cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2050. od 50,0% (bezuvjetno) i 55,0% (uvjetno) u usporedbi s 2014. Stoga trenutni angažman zemlje u uvođenju i provedbi ETS-a predstavlja ključan korak za napredak prema ispunjavanju ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, napredak u procesu pristupanja EU i postizanje ciljeva Ugovora o energetskoj zajednici i, na kraju, ali ne manje važno, postizanje ciljeva zelene tranzicije promicanjem inovacija i očuvanjem industrijske konkurentnosti”, pojasnila je Alessandra Barreca, ekspertica za system trgovanja emisijama EU4Energy.
Na panelu su također prezentovali Adam Cwetsch, voditelj jedinice za Evropski zeleni plan, Sekretarijat energetske zajednice; Anes Kazagić, rukovodilac sektora za strateški razvoj, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine; Melita Zdilar, viša savjetnica u Službi za klimatske djelatnosti, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, EU4Energy.
CAPITAL
