BRISEL – Države članice Evropske unije usvojile su pregovaračku poziciju o uvođenju carina na niz poljoprivrednih proizvoda i đubriva iz Rusije i Bjelorusije, saopšteno je iz Savjeta EU.
“Savjet je usvojio stav, s obzirom na pregovore sa Evropskim parlamentom, o uredbi kojom će se uvesti tarife na preostale poljoprivredne proizvode iz Rusije i Bjelorusije, kao i na određena đubriva na bazi azota”, navodi se u saopštenju ove institucije EU.
Kako se dodaje, očekuje se da će carine smanjiti prihode od ruskog izvoza, ograničavajući na taj način sposobnost Rusije da finansira rat u Ukrajini.
“Carine imaju za cilj da smanje zavisnost od Rusije i Bjelorusije, podstaknu domaću proizvodnju i podrže industriju đubriva EU, istovremeno obezbjeđujući da Rusija nema komercijalne koristi od nastavka izvoza u Uniju”, poručeno je iz Savjeta EU.
One će, dodaje se, omogućiti diverzifikaciju snadbjevanja iz trećih zemalja kako bi se uspostavila stabilna ponuda đubriva i kako bi se osiguralo da đubriva ostanu pristupačna za farmere u EU.
“Pažljivo ćemo pratiti primjenu ovih tarifa kako bismo osigurali da su industrija đubriva u EU i farmeri zaštićeni, dok istovremeno smanjujemo zavisnost EU, čuvamo globalnu bezbjednost hrane i dodatno slabimo rusku ratnu ekonomiju”, rekao je ministar razvoja i tehnologije Poljske Krištof Pašik, čija zemlja predsjedava Savjetu EU.
Povećanja tarifa za đubrivo će se odvijati postepeno, u prelaznom periodu od tri godine. Ovaj prijedlog Savjeta EU uključuje mjere za ublažavanje uticaja na poljoprivrednike u EU, ukoliko dođe do značajnog povećanja cijena đubriva.
Poljoprivredni proizvodi na koje utiču nove tarife čine 15 odsto ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Rusije u 2023. godini.
Nakon stupanja na snagu novih tarifa,sav uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Rusije biće predmet carina EU.
U 2023. godini uvoz predmetnih đubriva iz Rusije predstavljao je preko 25 odsto ukupnog uvoza Unije, što je oko 3,6 miliona tona u vrednosti od 1,28 milijardi evra.
Nakon što Evropski parlament usvoji svoj stav, ove dve institucije EU moraće da se dogovore o zajedničkom tekstu, a potom bi Savjet EU trebalo da formalno usvoji uredbu kvalifikovanom većinom. Tanjug