Nove hidroelektrane bi smanjile poplave

BANJALUKA, Planirana izgradnja brane i akumulacije za potrebe dva nova hidroenergetska objekta na srednjem toku rijeke Vrbas – HE Bočac 2 i HE Krupa, sa sobom će donijeti više pozitivnih nego negativnih uticaja, kažu u ZP Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonjić Grad (HEV), preduzeću koje je iniciralo taj projekat.
Stručnjaci HEV-a su kroz analizu uticaja planiranih objekata i radova procijenili da će se benefiti, pored energetskih, uglavnom ogledati kroz razvoj društveno-ekonomskih prilika i vodni režim, dok bi negativni aspekti biti najizraženiji kod flore i faune.
Goran Milanović, izvršni direktor za investicije i razvoj u HEV-u, kazao je da će izgradnja hidroenergetskih objekata u Banjalučkom regionu pozitivno uticati na većinu interesnih grupacija stanovništva tako što će stvoriti nove mogućnosti za zapošljavanje u energetici i povećati mogućnost otvaranja novih radnih mjesta u propratnim granama.
“Ukoliko studija pokaže da će izgradnjom brane i akumulacije doći do potapanja izvjesnog broja domaćinstava koja bi praktično jedina na neki način bila oštećena, oni bi preseljenjem dobili nove, kvalitetnije i na višem standardu organizovane domove”, rekao je Milanović.
Zoran Anđelić, rukovodilac Službe za kvalitet i ekologiju u HEV-u, ističe da će kroz taj projekat, takođe, doći do razvoja turizma i potencijala za sportove na stajaćim vodama, zatim infrastrukture regiona, modernizacije saobraćajnica i magistralnog puta od Banjaluke ka Jadranskom moru, te unapređenja elektro i PTT mreže.
Drugi veliki doprinos realizacije tog projekta ogledao bi se kroz smanjenje sezonske neravnomjernosti proticaja rijeke, ublažavanju posljedice plavljenja nizvodne doline Vrbasa pri pojavi velikih voda. U HEV-u ukazuju da postojanje brane i akumulacije pozitivno utiče na režim nanosa nizvodno od brane, jer će sav plivajući ili vučeni nanos ostajati u akumulaciji i postati problem usmjeren da ga rješavaju oni koji upravljaju energetskim objektom.
Što se tiče klimatskih uticaja, stručnjaci navode da se formiranjem akumulacije, imajući u vidu njenu veličinu, može očekivati blago povećanje isparavanja sa vodene površine, što može da utiče na povećanje vlažnosti vazduha i magle. Međutim, kako u neposrednoj blizini akumulacije nema industrijskih objekata koji mogu pogoršati aerozagađenje, ne očekuje se da će akumulacija značajnije povećati broj dana sa maglom i smogom. Mogu se, takođe, očekivati ublažene klimatske promjene kao što je smanjenje ekstremnih dnevnih i mjesečnih temperatura, blago povećanje vlažnosti vaduha u regionu, blag porast temperature vode, kao i promjena pravca i intenziteta vjetrova.
“Prema navodima iz stručnih analiza, izvjesne promjene klimatskih faktora mogle bi se smatrati pozitivnim, neke negativnim, ali se sveukupno može zaključiti da se ne očekuju izmjene koje mogu bitno promijeniti klimu regiona”, naglašava Anđelić.
Izgradnjom brane i akumulacije doći će do potapanja dijela kanjona Vrbasa. Ispod kote normalnog uspona naći će se dio šuma ove regije i mala površina pod šikarom u rijetkim raširenim dijelovima doline Vrbasa, pri čemu nijedna endemična biljna i životinjska vrsta neće biti ugrožena.
U HEV-u, međutim, napominju da bi izgradnjom brana, bez riješenog problema migracije riba ka uzvodnim lokalitetima ili bez sporvođenja mjera intenzivnog poribljavanja, prirodno brojno stanje jedinki bilo značajno promijenjeno.
“Od populacije riba posebno bi bile ugrožene potočna pastrmka i mladica. Manje bi bile ugrožene cipridne vrste riba koje su inače u prirodnim uslovima brojnije na nizvodnim lokalitetima”, ukazuje Anđelić.
Što se tiče ostalih aspekata, poput uticaja na zdravlje i bezbjednost ljudi, stručnjaci ističu da ih uopšte neće biti ili da će biti izuzetno zanemarljivi.
U Ronilačkom klubu “Buk” iz Banjaluke, sportskom udruženju koje je aktivno na Vrbasu, podržavaju novi koncept izgradnje hidroelektrana za koji ističu da je povoljniji od ranije razmatranih, jer uobziruje odluku grada Banjaluka o zaštiti riječne obale do Krupe na Vrbasu.
“Ukoliko studija pokaže da je projekat ekonomski opravdan i da nosi više pozitivnih nego negativnih aspekata, mi nećemo imati ništa protiv izgradnje hidroelektrana Bočac 2 i Krupa”, kazao je Drago Teinović, predsjednik Skupštine RK “Buk”.
On kaže da sve grupe koje koriste i iskorištavaju Vrbas imaju svoje parcijalne interese, ali smatra da niko, pa ni oni, nemaju prava da zbog toga sprečavaju značajne benefite za širu društvenu zajednicu.
“Kakav god da je projekat, nikada se sve interesne grupe neće moći zadovoljiti, već je potrebno sagledati koji je to najveći interes, a ne da nešto sprečavamo, jer je nama, eto, tamo lijepo roniti. Kanjon Vrbasa se i inače malo koristi za ronjenje jer je ekstremno opasan, a nemamo zadršku prema predloženom projektu ni u dijelu naših rafting aktivnosti, jer one nisu komercijalnog tipa”, istakao je Teinović.
U Institutu zaštite, ekologije i informatike iz Banjaluke su, komentarišući predloženi projekat, ukazali da će biti neophodno izvršiti identifikaciju, utvrđivanje, analizu i ocjenu direktnih i indirektnih uticaja projekta na ljude, floru i faunu, zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaž, materijalna dobra i kulturno nasljeđe, kao i međudjelovanje svih navedenih faktora.
“Za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu s obzirom na njihovu prirodu, veličinu ili lokaciju, kao što su i hidroelektrane, mora se sprovesti procjena uticaja na životnu sredinu i pribaviti rješenje o odobravanju studije uticaja na životnu sredinu”, ukazao je Predrag Ilić, vršilac dužnosti direktora Instituta.
Procjena uticaja na životnu sredinu sprovodi se u dvije faze – u postupku prethodne procjene uticaja i u postupku procjene uticaja na životnu sredinu. Nakon toga se, kao treći korak, podnosi zahtjev za dobijanje ekološke dozvole, koja je uslov za pribavljanje građevinske dozvole, bez koje nije moguće izgraditi objekat ili postrojenje.
U HEV-u podsjećaju da su u cilju toga angažovali projektanta Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” iz Beograda, sa zadatkom da sagleda novi koncept energetskog korištenja Vrbasa, koji bi potom bio predstavljen javnosti. Nezavisne novine