Ekonomisti Vas optužuju da ne vodite računa o dobavljačima. Koliko problemi Agrokora utiču na bh. dobavljače i šta Vlada FBiH može učiniti u vezi s tim?
Vidim da ovih dana svi rado pričaju o problemu Agrokora, a još se niko ne može pohvaliti nekim idejama kako taj problem riješiti. Moja vlada i ja održavamo redovnu komunikaciju sa svim akterima ove krize. Ja sam se prošle sedmice sastao s firmama kćerkama da steknem bolji uvid u njihovu situaciju. U ponedeljak je održan sastanak s dobavljačima na kojem je vladu predstavljao federalni ministar poduzetništva i obrta Amir Zukić. Razgovarao sam nakon toga s ministrom Zukićem i on mi je prenio poruke dobavljača i zaključke tog sastanka. Takvih sastanaka bit će i u narednom periodu. Ja sam trenutno u SAD-u na sastancima s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke, no odlučio sam da skratim boravak ovdje da u ponedjeljak mogu učestvovati u sastanku s firmama kćerkama i dobavljačima.
BiH definitivno nema strategiju odgovora na krizu. Šta FBiH može uraditi, odnosno šta planira uraditi?
Mislim da je ovo što rade inspekcije i Porezna uprava puno djelotvornije, a prije svega “ustavnije” od uvođenja nekih posebnih zakonskih mjera, što su uradile Slovenija i Hrvatska, iako bi možda iz perspektive moje lične promocije bilo bolje da i mi napravimo neki “Lex Agrokor”. No, ovdje se ne radi o meni, već o poslodavcima i radnicima čija primanja na ovaj ili onaj način zavise od finasijskog stanja Agrokora. Posmatrat ćemo dakle kako će se kriza odvijati. Za sada situacija nije alarmantna, ali ako se to promijeni Vlada će iskoristiti sve dostupne mehanizme da pomogne i firmama kćerkama i dobavljačima.
Neke firme kćerke u BiH davale su garancije za kredite Agrokora tako da će te garancije bit aktivirane ako Agrokor propadne. Kolike su opasnosti od takvog toka dešavanja i koliko je važna saradnja s Hrvatskom?
Saradnja s Hrvatskom je voma bitna. Ja sam se na nedavnom sajmu privrede u Mostaru sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem i razgovarali smo o tome kako možemo zajedno raditi na rješavanju problema Agrokora. U komunikaciji smo i s upravom kompanije u Hrvatskoj. Što se tiče garancija za kredite, mislim da u ovom trenutku nema opasnosti da one budu aktivirane, tako da ne bih pričao o ovom najcrnjem scenariju.
Najavili ste da će Vlada FBiH vjerovatno donijeti lex specialis. Šta to znači? Pričalo se i da će Vlada FBiH imenovati posebnog izaslanika za Agrokor?
Lex specialis je krajnje rješenje i nadam se da nećemo biti primorani da ga uvodimo. Mislim da je puno djelotvornije da postavimo svog povjerenika u upravu Agrokora u BiH, koji će predstavljati firme kćerke i da na taj način steknemo mogućnost pravovremenog reagovanja na situaciju. Naglašavam da Vlada FBiH ne želi donositi nikakve ishitrene odluke, problem Agrokora je veoma kompleksan i krajnje ozbiljno mu se mora i pristupiti. Do sada smo išli korak po korak, naredne korake će odrediti sastanak u ponedeljak, gdje su pozvani svi akteri vezani za novonastali problem vezan za firmu Agrokor. Na sastanak smo pozvali kćerke firme, predstavnike dobavljača, Poreznu upravu FBiH, inspekcije, predstavnike banaka i sindikate, nadam se da će ovakav način direktnog komuniciranja donijeti najkvalitetnije rezultate.
Može li Konzum BiH bez značajnije finansijske pomoći početi otplatu duga dobavljačima, a da se to ne odrazi na radna mjesta i plaće radnicima?
Radnici i njihove plaće su u čitavoj priči o Agrokoru najbitniji. Svjesni smo da se ovdje radi o pet hiljada ljudi koji su nakon medijatizacije krize zabrinuti za svoju budućnost. Prije svega želim naglasiti da i Konzum BiH, Ledo, Sarajevski Kiseljak i Velpro posluju dosta pozitivno. Nemaju nikakvih bankovnih zaduženja i hipoteka, tako da mislim da je rano pričati o crnim scenarijima. Moramo ipak biti spremni za rješavanje ove, ali i svih eventualnih budućih kriza. Zato ću odmah nakon povratka iz SAD-a razgovarati s ostalim članovima Vlade da se što prije u proceduri nađe novi zakon o stečaju. Moramo imati mehanizam reagovanja u ovakvim situacijama i dobit ćemo ga upravo zahvaljujući novom zakonu koji će konačno promijeniti funkciju stečaja. Znam da javnost smatra stečaj prvim korakom prema gašenju firme, no treba biti upravo suprotno. Novim zakonom trebamo otvoriti mogućnost da stečaj postane put prema oporavku preduzeća.
Klix.ba