BERLIN, Njemačka telekomunikacijska kompanija Dojče Telekom (Deutsche) planira da zaštiti elektronsku poštu od radoznalih očiju stranih tajnih službi i u tom cilju predlaže da se razmjena podataka obavlja isključivo preko njemačkih servera.
Novi slogan njemačkog Telekoma je “nacionalno preusmjeravanje”, prenosi Dojče vele.
Poslije afere sa prisluškivanjem njemačkih građana od strane američke tajne službe NSA, uključujući i kancelarku Angelu Merkel, Dojče telekom pokušava da povratiti povjerenje javnosti inicijativom da se internet saobraćaj zadrži unutar granica Njemačke.
Prema toj ideji, podaci koji se na internetu kreću od pošiljaoca do primaoca u Njemačkoj, ne bi se slali preko drugih zemalja, što se sada često događa, objasnio je portpalor Telekoma Filip Blank za Dojče vele.
Inicijativa, pored elektronske pošte, obuhvata i ukupan protok informacija na internetu. Time bi se zaobišle magistrale podataka i čvorišta u inostranstvu, za koje se sumnja da su pod prismotrom.
Stručnjaci su, međutim, skeptični i smatraju da je taj plan teško sprovesti. Struktura interneta nalaže da podaci traže najbrži i najjeftiniji put kroz globalnu mrežu.
Glavni urednik IT časopisa iX Jirgen Seeger je ukazao da je tehnički moguće zadržati razmjenu mejlova unutar njemačkih granica, ali za to bi morao da se žrtvuje princip slanja podataka najlakšim putem. Pored toga, bile bi neophodne i dodatne investicije u mrežnu infrastrukturu, što znači da bi korišćenje interneta moglo da bude skuplje.
Još teže bi, objašnjava Seeger, bilo da se kompletan internet promet zadrži u njemačkim okvirima, čak i između njemačkih korisnika, jer se glavni serveri uglavnom nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama. Da bi se uspostavio „nacionalni internet“ potrebna je vrlo komplikovana i skupa infrastruktura, kakvu imaju Saudijska Arabija i Iran, dodao je Seeger.
Na kraju se postavlja pitanje da li će „nacionalni internet“ zaista doprinijeti sigurnosti? Seeger podsjeća da „potpuno kontrolisani nacionalni internet znači i da će se znati ko šalje podatke, kakvi su to podaci i kuda se šalju. U tom slučaju, stvara se platforma nadzora iza kojeg stoji država.
Dakle, čak i ako bi se spriječilo špijuniranje stranih službi, to bi još mogle da rade njemačke službe kojima bi bilo omogućeno čitanje elektronske pošte. Tanjug