ZAGREB – Projekt gradnje mosta Gradiška preko rijeke Save između Hrvatske i Bosne i Hercegovine prva je finansijska “žrtva” mosta Pelješac.
Hrvatske ceste i Ministarstvo saobraćaja planirali su gradnju mosta finansirati sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. do 2020. EU je za to namijenila 330 miliona evra.
No, kako je sav taj novac otišao na sufinansiranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u cestogradnji nije ostalo novca te će se ovaj projekat morati finansirati novim kreditnim zaduženjem.
Ministarstvo saobraćaja je pokušalo projekt sufinansirati kroz Evropski fond za regionalni razvoj, a u sklopu investicijskog prioriteta 7a – podrška multimodalnog jedinstvenog evropskog saobraćajnog prostora ulaganjem u transevropsku saobraćajnu mrežu, no to nije uspjelo.
10-godišnji pregovori
S obzirom na takav razvoj situacije, kako saznajemo u Ministarstvu saobraćaja, Hrvatske ceste će se zadužiti na inostranom tržištu, najvjerovatnije kod EIB-a ili EBRD-a, uz državnu garanciju. Tek kad Vlada izda državnu garanciju i realizuje se kredit, Hrvatske ceste će raspisati konkurs za izvođača radova. To se očekuje do kraja godine.
Projekat Gradiška sačinjavaju most preko rijeke Save, 9,5 kilometara četverotračne ceste koja bi spajala most s autocestom Zagreb – Lipovac te međunarodni granični prelaz najviše kategorije. Ukupna procijenjena vrijednost gradnje mosta i spojne ceste je oko 60 miliona evra.
Cijena mosta je oko 23 miliona evra od čega pola plaća Hrvatska, a pola Bosna i Hercegovina. Kako za realizaciju projekta nisu osigurana sredstva EU, Hrvatske ceste će prvo raspisati konkurs za gradnju mosta, a u nekoj drugoj fazi za pristupnu cestu. Gradnja graničnog prelaza je pak u ingerenciji Ministarstva finansija.
O gradnji ovog mosta Hrvatska i Bosna i Hercegovina pregovaraju više od deset godina. On je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku jer se nastavlja na već sagrađenu autocestu od Gradiške do Banjaluke te bi bio jedan od glavnih izlaza iz BiH prema Hrvatskoj. Stoga vlasti u BiH rade konstantan pritisak na Hrvatsku da krene u realizaciju ovog projekta.
On je bio i dio svojevrsne “trgovine” između Hrvatske i Republike Srpske. Naime, predsjednik RS Milorad Dodik je naredio članovima svoje stranke u BiH parlamentu da zajedno sa poslanicima HDZ-a glasaju protiv blokade gradnje mosta Pelješac što je tražila SDA nakon što je iz Zagreba dobio čvrsto obećanje da će Hrvatska ove godine krenuti u realizaciju ovog projekta. No zbog problema s finansiranjem cijela se priča s hrvatske strane odužila, a u BiH su sve nervozniji jer Hrvatske ceste, iako je dato čvrsto obećanje, još nisu raspisale konkurs za izvođača radova.
BiH strana je, naime, već osigurala finansijska sredstva preko Evropske investicione banke, a novi granični prelaz kod budućeg mosta je pred završetkom i uskoro će biti pušten u saobraćaj. U hrvatskom Ministarstvu finansija naglašavaju kako će granični prelaz s hrvatske strane biti sagrađen paralelno sa završetkom mosta preko rijeke Save.
“Trenutno se u saradnji s Hrvatskim cestama radi na izradi određenih rješenje za ishođenje potrebnih dozvola za građenje.”
Granični prelaz
U Ministarstvu kažu kako na pitanja o cijeni, vremenskom roku gradnje i izgledu graničnog prelaza ne mogu odgovoriti “jer na mostu nije započela gradnja, a nemamo ni približan datum kada će započeti i koliko će trajati. Prema našim planovima u sljedećoj godini gradnja graničnog prelaza neće započeti jer opet smo vezani na gradnju mosta i pristupnih cesta sa strane Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru Ministarstva financija.
Prema projektu most Gradiška ukupne je dužine 426 metara, širine 22,6 metara i imaće četiri prometne trake od kojih će svaki biti širok 3,75 metara. Predviđeno vrijeme gradnje je tri godine. Jutarnji.hr