BRUXELLES/NEW YORK, Finansijsko tržište evrozone ovu će godinu zapamtiti po najvećem neto odlivu kapitala od formiranja zajedničke evropske valute, što je dijelom i dovelo do praktički izjednačavanja s vrijednošću američkog dolara.
Prema podacima Evropske središnje banke (ECB) koje prenosi Wall Street Journal, u posljednjih 12 mjeseci, do septembra, evropski su investitori kupili finansijske imovine – poput dionica i obveznica – izvan evrozone u vrijednosti 497,5 milijardi evra. S druge strane, investitori izvan bloka prodali su evropskih vrijednosnica za 31,3 milijardi evra. Neto odljev stoga iznosi 528,8 milijardi evra, najviše od uvođenja evra 1999. godine.
Uzrok tolikom bijegu kapitala financijski stručnjaci vide u slabašnim ovogodišnjim prinosima na evropskim tržištima, što ih je navelo da kupovinom inostrane imovine prodaju evre i tako čine dodatni pritisak na evropsku valutu. Naime, razlika u prinosu između američke 10-godišnje obveznice koja nosi 2,566 posto i istovjetne njemačke s 0,27 posto najveća je u četvrt vijeka, prenosi hrvatski Poslovni dnevnik.
Ned Rumpeltin, evropski voditelj kursnih analiza u TD Securitiesu ističe za američki medij kako je uzrok ovoj pojavi u različitim smjerovima monetarne politike američke i evropske središnje banke. Naime, dok američki Fed zaoštrava monetarnu politiku, ECB je i dalje labavi. Nakon što je prošle sedmice Fed objavio da će iduće godine povećati kamatne stope vjerojatno tri puta, umjesto prethodno očekivanih dva puta, dolar je do sada ojačao dodatnih 2,5 posto.
Ned Rumpeltin očekuje da će se vrijednost evra i dolara izjednačiti početkom iduće godine. S obzirom da je u srijedu kurs evra prema dolaru iznosio 1,04 dolara, Rumpeltin nije usamljen u svojim predviđanjima. Analitičari Morgan Stanleya i Goldman Sachsa smatraju da će paritet biti dostignut do kraja 2017. dok u Deutsche Banku predviđaju da će u tom razdoblju kurs potonuti na 0,95 dolara za evro. Poslovni dnevnik.hr