Ni sajta ni referenci, a žele milionske firme

BANJALUKA, MOSTAR – Građani BiH su u proteklih nekoliko godina bili svjedoci velikog broja “investitora” koji su izrazili spremnost da kupe firme, rudnike ili prirodna dobra u vrijednosti od više stotina miliona dolara, a da pritom njihove “firme” nemaju ni internet stranicu.

I u proteklih samo nekoliko dana bilo je takvih slučajeva, kada je, na primjer, u ponedjeljak bh. javnost saznala da se javila firma “Manna World Holding Trust” tražeći razgovor sa najvišim funkcionerima FBiH o kupovini strateškog preduzeća FBiH – “Aluminij” iz Mostara.

Ukoliko na internet pretraživač Google ukucate ime ovog fonda, nećete moći pronaći dokaz da postoji internet sajt ove kompanije. Jedina referenca koju smo pronašli je iz afričkog lista “Daily Observer” iz Liberije o nevjerovatnoj priči po kojoj je prevarant Džejms Larmin Korboi iz Sijera Leonea pokušao prevariti ministra finansija te zemlje kako bi iz “Manna World Holding Trust” fonda prisvojio 32 miliona dolara. Ovaj list piše da i dalje nije jasna uloga pojedinih funkcionera ove zemlje u pokušaju da se ukrade 32 miliona dolara. Inače, ovaj medij navodi da je “Manna World Holding Trust” fond u kojem se nalaze sredstva za obnovu infrastrukture u Liberiji, ali da, kako su istakli, visokorangirani izvor iz liberijske vlade tvrdi da zvanične institucije te zemlje nemaju nikakve veze niti dodira s pomenutim fondom.

Među rezultatima pretraživanja može se naći nekoliko internet sajtova sa teorijama zavjere u kojima predstavnici “Manna World Holding Trust” fonda govore o međunarodnoj medijskoj i finansijskoj zavjeri protiv običnih građana.

“‘Manna World Holding Trust’ ima više nego dovoljno sredstava da omogući svakom čovjeku, ženi i djetetu na planeti da živi u izobilju i prosperitetu, samo kada bismo mi finansirali sve banke na svijetu i probili blokade pohlepnih ljudi koji kradu novac od naroda”, samo je jedan od primjera na sajtu pfcleadership.org, na kojem pišu o ovom fondu. Takođe, jedan opskurni sajt o teorijama zavjere tvrdi da je i Tramp 27. januara prošle godine primio pismo ovog fonda, u kojem mu zahvaljuju što je “spasio SAD od kandži ilegalnog privatnog kartela poznatog pod nazivom Centralna banka SAD”. Portal Žurnal, inače, tvrdi i da je drugi potencijalni investitor u “Aluminij”, “Glencore”, takođe samo paravan.

Ovakvih sumnjivih investitora u BiH bilo je na pretek. Prije samo nekoliko dana javnost u BiH čula je za “investitora” iz Vijetnama, kojeg je primio Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Nakon toga, ispostavilo se da je čovjek koji se predstavio kao milijarder Mai Vu Minh fotošopirao svoje fotografije, kako bi izgledalo da je pozirao zajedno sa Donaldom Trampom, predsjednikom SAD, Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije, Ši Đinpingom, predsjednikom Kine, Šinze Abeom, premijerom Japana, i drugim visokim zvaničnicima. Na društvenim mrežama su se nakon sastanka sa Dodikom i najvišim zvaničnicima RS pojavili i snimci na kojima se Minh vozi avionom Vlade RS, a s našim vlastima je razgovarao o investiranju u RS i BiH.

Nešto ranije javnost u BiH je saznala za kompaniju “Batagon”, koja otkupljuje potraživanja preduzeća od vitalnog interesa za RS, iako se ispostavilo da firma ima sjedište u porodičnoj kući na Ženevskom jezeru, vrlo sumnjivih referenci.

“Nezavisne” su pisale o nekoliko “renomiranih” firmi koje su pokušale da se predstave kao avio-kompanije koje bi letjele sa banjalučkog aerodroma. Među njima su bili kompanija “Sea Air”, koju su više evropskih zemalja, među kojima i Njemačka, prozreli kao prevarante i zabranili im poslovanje u toj zemlji, ali i navodni švedski avio-prevoznik “Montefly”, koji je želio uspostaviti letove ka Švedskoj, a ispostavilo se da im je sjedište u jednom napuštenom skladištu u predgrađu Stokholma.

U EU su svjesni problema pranja novca i sumnjivih investicija, a sedma od 14 preporuka koje su iznijeli odnosi se upravo na ovaj problem. Oni upozoravaju da se istrage o finansijskom kriminalu ne sprovode na efikasan način, borba protiv pranja novca nije na dovoljno visokom nivou, a pravosnažne presude za ove vrste kriminala su rijetke ili blage.

Sedma preporuka o ovom problemu sadrži šest konkretnih mjera, od kojih se prva odnosi na sprečavanje sukoba interesa i zaštitu zviždača, druga da se osigura bolje funkcionisanje antikorupcijskih agencija, treća se odnosi na usklađivanje pravila o javnim nabavkama s EU standardima, četvrta na uspostavljanje bolje koordinacije između policijskih agencija koje se bave ovim djelima, peta na bolje praćenje cjelokupnog postupka od pokretanja policijskih istraga do pravosnažnih presuda, a šesta na depolitizaciju i rekonstruisanje preduzeća u državnom vlasništvu.

Zoran Đerić, sekretar Predsjedništva BiH, nakon što smo stupili u kontakt s njim kako bi nam objasnio na koji način Predsjedništvo provjerava pozadinu ljudi koji dolaze u kontakt sa visokim zvanicama ove institucije, rekao nam je da ga nazovemo za pola sata kako bi on to provjerio i onda nam objasnio, ali nakon toga više nije odgovarao na naše pozive.