BEOGRAD, Više od 90 odsto onih koji nemaju posao kažu da bi prihvatilo bilo koje radno mjesto, ali je interesovanje za prekvalifikaciju malo.
Kada su u pitanju obuka i prekvalifikacija kako bi lakše došli do tog posla, većina nezaposlenih ne pokazuje bilo kakvo interesovanje.
U Beogradu ima 93.769 ljudi koji preko biroa traže put do zaposlenja, ali mali broj njih radi na usavršavanju, doškolovanju ili preorijentaciji.
Ako već rade van struke i nemaju stalno zaposlenje, mladi se radije odlučuju za brzu zaradu, tačnije za poslove preko zadruga, na nekoliko dana i sa dobrom dnevnicom. Prema podacima Filijale Beograd Nacionalne službe za zapošljavanje, u 38 obuka za tržište rada prošle godine se uključilo samo 585 ljudi.
Iz službe pozivaju sugrađane da se priključe ovim akcijama jer, kako kažu, nezaposleni stiču dragocjena znanja, vještine i kompetencije koji im pomažu da budu konkurentniji na tržištu rada i brže dođu do zaposlenja.
Kako kažu u beogradskim omladinskim zadrugama, mladi koji traže privremeno zaposlenje najradije se odlučuju za poslove koji se rade na nekoliko dana i dobro su plaćeni. Djevojke najčešće rade promocije, a momci djeljenje letaka, i ti poslovi su plaćeni oko 200 dinara na sat.
Na građevini i sličnim teškim fizičkim poslovima dnevnica bude i do 1.700 dinara, na utovaru i pakovanju robe zaradi se 1.500, a za najlakše poslove, tipa slaganje robe po rafovima, dobije se oko 1.000 dinara za sedam sati. Ipak, ovim putem mladi retko dolaze do stalnog zaposlenja.
Nešto bolja situacija je za one koji znaju strane jezike, pogotovo neki neuobičajen. “Za jednu stranu firmu tražimo oko 100 ljudi koji odlično znaju neki od jezika – holandski, švedski ili francuski. Uslovi su vrlo dobri, posao će krenuti od februara. Inače, često imamo potrebu za prevodiocima, a oni su i odlično plaćeni, mjesečno i do 35.000 dinara, a rekord je bio ljetos kada su najbolji imali dnevnicu od 4.000 dinara”, kaže Breda Milić iz zadruge Bulevar
Do posla najteže dolaze maturanti gimnazija, ali oni su i najspremniji da rade na usavršavanju. “Oni sa višim obrazovanjem se češće uključuju u programe dodatnog obrazovanja. Najviše zainteresovanih ima za programe informatičke obuke, za strane jezike, vođenje poslovnih knjiga, servis računara i obuke za poslovne sekretare. Najveći problem onih sa nižim nivoima obrazovanja, posebno osoba sa završenom osnovnom školom, jeste nedostatak motivacije”, navode u Filijali. Press