VAŠINGTON, U SAD je danas teže biti nezaposlen nego kada je posljednji put, prije 27 godina, stopa nezaposlenosti dosegla deset procenata.
Amerikanci sada imaju tri puta veći dug nego 1982. godine i manje od polovine ondašnje ušteđevine. Bez posla su deset sedmica duže, a još veći dio stanovništva nema zdravstveno osiguranje, što prijeti da svaku ozbiljniju medicinsku intervenciju pretvori u finansijsku propast.
Jedan od onih koji to znaju je i Donald Šenk iz Čikaga, koji je i u prethodnoj i u današnjoj krizi bio bez posla, koji kaže da je sada mnogo gore. Početkom osamdesetih, kada je otpušten iz telekomunikacione kompanije, Šenk je mogao da nađe više privremenih poslova i nekako sastavi kraj s krajem. Sada traga za poslom već godinu i po dana. Šenk, koji prima naknadu za nezaposlene, uspijeva ipak da na vrijeme plaća rate za hipotekarni kredit i druga dugovanja. Ali, pošto nema zdravstveno osigaranje, finansijski pritisak će dramatično skočiti ako se razboli ili povrijedi.
Stopa nezaposlenosti u SAD dosegla je 10,2 odsto u oktobru kada se broj ljudi bez posla popeo na 15,7 miliona. Ako se tome dodaju oni koji rade skraćeno ili oni koji su jednostavno prestali da traže posao stopa se penje na 17,5 procenata.
Samo dva puta poslije Drugog svjetskog rata, sada i od septembra 1982. do juna 1983. godine, stopa nezaposlenosti u SAD je premašila deset odsto. Neke okolnosti danas su ipak povoljnije za nezaposlene nego što su bile prije 27 godina. Državne nadoknade za nezaposlene su velikodušnije, prilagođene inflaciji, a Internet omogućava potragu za radnim mjestom bez napuštanja kuće.
Dijelom zahvaljujući većim vrijednostima nekretnina, Amerikanci danas “više vrijede”. Mjereno u današnjim dolarima, čista vrijednost imovine je 173.000 dolara po osobi u poređenju sa 94.000 dolara iz 1982. godine. Mada prosječni Amerikanac sad ima više novca i vredniju imovinu, vremena su teška. Mnogo veći broj poslova je u uslužnim djelatnostima, a ti poslovi su uglavnom manje plaćeni i nude manje povlastice. Proizvodnja, koja nudi daleko više, danas zapošljava samo devet odsto Amerikanaca, dok je 1982. godine zapošljavala svakog petog. Tada je sindikat radnika automobilske industrije privolio veliku američku trojku proizvođača automobila da nezaposlenima plaća do 95 odsto onoga što su zarađivali dok su radili. Danas je to nezamislivo s obzirom na smanjenje veličine i uticaja sindikata i krizu koja je pogodila automobilsku industriju.
Amerikanci su u današnje vrijeme postali i rastrošniji, a u prosjeku duguju oko 46.000 dolara. Riječ je o hipotekarnim kreditima, kreditnim karticama, kreditima za automobile i drugim potrošačkim dugovima. To je mnogo veći teret nego 1982. godine kada je po stanovniku dug bio 14.000 dolara u današnjoj vrijednosti. Sa druge strane, štednja je postala mizerna. Danas prosječan Amerikanac ima 940 ušteđenih dolara u poređenju sa 2.537 prije nešto više od četvrt vijeka.
Nezaposleni lakše podnosili krizu prije tri decenije
