SARAJEVO, Nestabilna politička situacija u BiH, ali i zastoj u reformama razlog su što je i međunarodna agencija “Standard i purs” /Standard & Poors/ izmijenila ocjenu kreditnog rejtinga BiH sa stabilnog na negativni, rekao je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
“Osnovni razlog je, po meni, politička nestabilnost ili nedopustivo sporo ustanovljenje nove vlasti na nivou BiH. Očigledno je da mnogi projekti čekaju ratifikaciju na državnom nivou, MMF čeka osnivanje Savjeta ministara, tako da potencijalni investitori to mogu prepoznati kao novu nestabilnost u BiH – što sigurno šteti direktnim stranim investicijama u zemlju”, istakao je Kozarić.
On je naglasio da se mora početi razgovarati o ustavnim promjenama, provesti odluka Evropskog suda u slučaju “Sejdić – Finci”, donijeti zakon o popisu stanovništva, odnosno provesti sve one reforme koje su već trebalo da budu provedene.
Govoreći o fiskalnom stanju, Kozarić je naveo da se u BiH osjeća blago poboljšanje, ali da to, ipak, nije dovoljno.
“Da bi se ostvarile projekcije Centralne banke BiH o tome da će bruto domaći proizvod u ovoj godini rasti negdje oko 2,8 odsto potrebna je vlast na nivou BiH”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, iako se ocjena kreditnog rejtinga može ponovo zatražiti za šest mjeseci, za popravljanje rejtinga BiH neće biti dovoljno formiranje vlasti na državnom nivou, jer je rejting mnogo teže popraviti nego izgubiti, prenosi radio ”Slobodna Evropa”.
Ekonomista Svetlana Cenić rekla je da je negativan kreditni rejting plod finansijske situacije u BiH, pred kojom su oči zatvarali ne samo političari, nego i međunarodne organizacije, koje nisu reagovale kada je upozoravano da se statistički podaci “šminkaju i uljepšavaju”.
Komentarišući prošlogodišnje strane investicije u BiH koje su iznosile 80 miliona evra, ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić rekao je da je to poražavajuće, s obzirom da bi zemlja, sudeći prema interesu stranih ulagača i uz otklanjanje barijera, mogla ostvariti dvije milijarde investicija godišnje.
“Ukoliko bi BiH pristupila reformi kompletnog političkog sistema i stvarala uslove za jedinstven ekonomski prostor, mogla bi godišnje privući od 1,5 do dvije milijarde evra, pogotovo u oblasti energetike i poljoprivrede, tamo gdje imamo komparativne prednosti. Međutim, postoje brojne barijere”, istakao je Hasić.
Profesor sa mostarskog Sveučilišta Vjekoslav Domljan ocijenio je da u BiH nema programa dubokih strukturnih reformi – istraživanja, inovacija, edukacija, investicija, infrastrukture, izvoza, te dodao da je to jedan lanac kroz koji treba djelovati.