ZAGREB, Posljedice naglog pada rublje posljednjih dana su krajnje negativne za Ruse i Rusiju, a kakve to dugoročne posljedice može da izazove još ne može da se predvidi, ali je već izvjesno da će jedan od najvećih problema biti pad povjerenja prema ruskom finansijskom sistemu, ocjena je sagovornika hrvatskog izdanja “Ruskog vjesnika“.
Autor analitičkog teksta Aleksej Losan ističe mišljenje stručnjaka da je pad ruske valute, otprilike oko 70 odsto, u odnosu na evro i američki dolar pokrenuo negativne posljedice u ruskoj ekonomiji i da se još ne znaju kakve to dugoročne posljedice može da izazove.
“Glavne posljedice naglog pada rublje posljednjih dana su krajnje negativne za Ruse i Rusiju. Ruske banke se sada nalaze na rubu panike, a njihove akcije naglo padaju”, rekao je Vasilij Jakimkin, docent fakulteta za finansije i bankarske poslove pri Ruskoj akademiji nauke.
Prema njegovim riječima, banke će već u dogledno vrijeme smanjiti količinu izdavanja kredita i ulaganja, dok će se količina nevraćenog kredita naglo povećati.
Za financijskog analitičara investicijskog holdinga “Finam” Timura Nigmatulina (Nigmatullin) jedan od najvećih problema biće pad povjerenja prema ruskom finansijskom sistemu kod “igrača na tržištu”, jer kako je rekao, “trenutno suviše brzo rastu valutni rizici, kreditne stope, rizici neizvršavanja regionalnih i federalnih budžeta”.
Banke su prve reagovale na novonastalu situaciju, ali su njihove reakcije bile različite. Dok je njemačka Rajfajzen banka (Raiffeisen bank) privremeno obustavila izdavanje kredita, najveća ruska banka Sberbank i dalje daje kredite i pravnim i fizičkim licima.
Prema podacima ruskih poslovnih novina Komersant (Kommersant), neki trgovaci automobilima prestali su da prodaju automobile jer nije bilo sasvim jasno po kom kursu da usklađuju cijene.
Za razliku od njih, prema istraživanjima IATA, avioprevoznici su odmah usklađivali kurs i tokom tri nedjelje kurs za obračun cijena avionskih karata za međunarodne letove iz Rusije povećan je 36 odsto.
Pad vrijednosti rublje podstakao je mnoge obične građane iz okolnih zemalja da u Rusiji po nižim cijenama nabave ono što im je potrebno. Prema podacima kompanije UCS, u novembru su kupci iz Jermenije, Kine, Belorusije, Kazahstana i drugih bivših država SSSR-a naglo povećali troškove u ruskim trgovimama (Kinezi za 85,73 dosto, Bjelorusi za 78,31 odsto, Kazahstanci za 32,51 odsto).
Za stanovnike Bjelorusije i Kazahstana najzanimljivija je bila “bijela tehnika”, dok su Kinezi posebnu zainteresovanost pokazali za zlatarsku robu i satove.
Prodaja je naglo skočila i na Internetu, jer su građani bivšeg SSSR-a počeli aktivnije da kupuju skupu i likvidnu robu, čije cijene trgovci nisu stigli da povećavaju istom brzinom kako se mijenjao kurs. Tanjug
