ZAGREB/BEOGRAD, Za Hrvate uskoro više neće biti popularnog vina “prošek” – to je samo jedan od proizvoda na koje će Hrvati morati da zaborave kada uđu u EU.
Prije skorašnjeg pristupanja Uniji proizvođače u Hrvatskoj sve više brinu zabrane tradicionalnih proizvoda, koje stižu iz sjedišta evropske administracije u Briselu.
EU nameće različita ograničenja zbog kojih više neće biti moguća proizvodnja i plasman proizvoda na način koji je do sada bio uobičajen.
Zbog toga se hrvatski proizvođači plaše gubitaka, a iste strepnje imaju i privrednici iz drugih balkanskih zemalja, poput Srbije, gdje se takođe može očekivati usvajanje briselskih direktiva.
Tako u Hrvatskoj više neće moći da prodaju ni zalihe “prošeka”. Proizvođači su obaviješteni da ne koriste naziv “prošek” i da prilagode svoje poslovanje novim uslovima na tržištu.
Ime vina mora biti zamijenjeno, jer nije zaštićeno u evropskim okvirima.
Tu nije kraj spisku proizvoda koji se više neće moći nazivati svojim tradicionalnim imenima. Ista sudbina očekuje i paški sir, slavonski kulen, dalmatinski pršut, koji nisu zaštićeni proizvodi u EU.
Hrvatska je dobrodošla u EU, ali bez svojih proizvoda ili njihovih tradicionalnih naziva pod kojima se proizvode vijekovima i pod kojima su postali poznati na mnogim tržištima – navode hrvatski mediji.
I Srbiju čeka slična sudbina.
Tako je proizvođače uznemirila vijest da EU zabranjuje prodaju ljekovitog bilja, prirodnih lijekova i meda ako nisu izvršena odgovarajuća višegodišnja istraživanja i dobijen sertifikat za ulazak na tržište Unije koji košta 100 hiljada evra.
Proizvođači iz Srbije /i Hrvatske/ to tumače kao zabranu alternativnog načina liječenja i obustavljanje proizvodnje za mnoge male proizvođače meda i ljekovitog bilja, koji neće biti u stanju da finansijski izdrže takva pravila.
Potencijalni gubici se mogu sagledati iz sadašnjeg obima proizvodnje i prodaje.
U Hrvatskoj je pod ljekovitim biljem i čajem više od 4.000 hektara, a prosječna godišnja proizvodnja čaja iznosi oko 80 tona, dok hrvatski prosječni izvoz ljekovitog bilja iznosi oko sedam miliona dolara.
U Srbiji je proizvodnja čajeva sve profitabilniji posao i njime se bavi oko 100 proizvođača. Pogotovo je proizvodnja meda u Srbiji perspektivna, s obzirom na to da prirodne okolnosti omogućavaju izuzetno povoljne uslove za gajenje pčela, a prema mišljenju stručnjaka, potencijal proizvodnje meda u Srbiji veći je od milion košnica, sa prinosom od oko 20 kilograma meda po košnici.
Trenutno Srbija plasira med u inostranstvu u vrijednosti od pet miliona evra, dok se mogućnost prodaje procjenjuje čak na 40 miliona evra.