BEOGRAD – Očekuje se da će tržišta nafte u svijetu koja ne rade tokom vikenda, sljedeće nedjelje doživjeti oscilacije cijena, jer je nejasan uticaj američkih i izraelskih napada na Iran na snabdijevanje naftom sa Bliskog istoka.
Scenariji prije najnovijeg sukoba sa Iranom predviđali su brzi skok cijena, koji bi nestao ako napadi ne bi uticali na transport nafte i infrastrukturu, kao što su iranski cjevovodi i terminal na ostrvu Harg.
Međutim, došlo bi do većeg skoka cijena i dugotrajnijeg uticaja ako bi naftna infrastruktura ili snabdijevanje bili prekinuti, na primjer zbog prekida tankerskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz.
Cijene nafte su već porasle zbog strahovanja od rata. Međunarodna referentna cijena sirove nafte marke Brent zatvorena je u petak na sedmomesečnom maksimumu od 72,87 dolara.
Iran izvozi oko 1,6 miliona barela nafte dnevno, od čega većina ide u Kinu, gdje su privatne rafinerije manje zabrinute nego druge zbog američkih sankcija koje sprečavaju Iran da prodaje svoju naftu. Ako se to snabdijevanje poremeti, kineski kupci bi tražili naftu na drugim mjestima na globalnom tržištu, što bi potencijalno moglo da poveća cijene.
Još jedno pitanje je šta će biti s Ormuskim moreuzom, kroz koji svakodnevno prolazi 20 odsto svjetske nafte. Bliskoistočni izvoznici Saudijska Arabija, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati šalju većinu svog izvoza kroz taj moreuz. Međutim, analitičari kažu da Iran nema razloge da pokuša zatvoranje moreuza, jer bi prekinuo sopstveni izvoz i naštetilo svom jedinom velikom kupcu – Kini.
Ograničeni napadi – na iranski nuklearni program i Revolucionarnu gardu koji bi izbjegli promjenu režima ili totalnog rata, mogli bi dovesti do skoka cijena za 5-10 dolara samo na osnovu strahovanja, po podacima kompanije Rystad Energyod objavljenim prije početka današnjeg napada.
Širi rat koji bi poremetio iranski saobraćaj tankera mogao bi dovesti do toga da cijena sirove nafte prijeđe 90 dolara po barelu, po drugom ranijem scenariju, Klejtona Sigla iz Centra za strateške i međunarodne studije.