TOKIO, Broj radno sposobnih ljudi u Japanu smanjio se za 11 miliona u posljednjih 20 godina tako da se kompanije moraju okrenuti zapošljavanju robota. 
Godinama se priča o brojnim opasnostima automatizacije i zapošljavanja robota koji su za poslodavce dugoročno jeftiniji i učinkovitiji (ne primaju platu, ne idu na bolovanje i godišnji odmor, rade u sve tri smjene itd.), ali problem je što oni uzimaju poslove ljudima.
Zbog toga se mnogi pribojavaju budućnosti u kojoj za veliki broj ljudi više neće biti posla – npr. vozače taksija, kamiona i autobusa zamijeniće računari koji će upravljati vozilima, umjesto konobara u kafićima i restoranima usluživaće nas roboti, pakete i hranu na kućnu adresu dostavljaće dronovi itd.
Ovakav scenario, prema svemu što čitamo posljednjih godina, čini se neizbježan te niko nije ponudio rješenje šta će milion ljudi kojima roboti uzmu posao raditi (osnivači Googlea vjeruju kako će, dok roboti budu radili, ljudi imati više vremena za sebe, uživanje i odmaranje – iako nikada nisu od čega će ljudi zarađivati i živjeti), a čini se kako bi prva zemlja s robotima kao dominantnom radnom snagom mogao postati Japan.
U zemlji izlazećeg sunca sve više malih i srednjih kompanija zapošljava robote te će se povećanje ulaganja u robotiku i automatizaciju nastaviti i dalje, a razlog se ne nalazi samo u većoj efikasnosti, već Japanci imaju drugi problem – nemaju dovoljno radne snage, odnosno radno sposobnog stanovništva tako da radna mjesta moraju popunjavati robotima.
Broj radno sposobnih ljudi pao je sa 87 miliona sredinom devedesetih na 76 miliona ove godine, a ako se takav pad radne snage nastavi i dalje, japanske kompanije moraće dodatno povećavati ulaganja u robotiku i automatizaciju.
Roboti se naročito koriste u industriji uslužnih djelatnosti – ovo će tržište do 2035. godine vrijediti više od 43 milijarde dolara te sve više kompanija razvija ovakve robote – npr. japanska kompanija Aeon do 2018. planira predstaviti čak 400 autonomnih robota za čišćenje. Poslovni.hr