Nedeljko Čubrilović: Domaće snage gradiće veći dio autoputa Banjaluka-Doboj

BANJALUKA, Više od 70 odsto poslova u izgradnji autoputa prema Doboju radiće domaća operativa i biće iskorišćeni domaći materijali, rekao je Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS.
“Sve ono što može obavljati domaća operativa biće korišteno za izgradnju autoputa. Samo ono što ne budu domaći građevinci mogli ponuditi, uključiće se kineske firme ili firme koje angažuju”, naveo je Čubrilović.
Kakve su reference kineske firme CRBS koja će graditi autoput Banjaluka – Doboj?
Čubrilović: To je jedna od najvećih kineskih kompanija koja od infrastrukture radi gotovo 60 odsto poslova u Kini. Prošle godine je imala realizaciju preko 120 milijardi dolara. Pravila je najsloženije objekte iz oblasti građevine, pogovoto kada je riječ o putnoj infrastrukturi. Prema onom što smo vidjeli na licu mjesta, zaista moram reći da je impozantno. U poređenju sa svijetom, ona je negdje na 14. mjestu.
Šta je uračunato u ukupnu cijenu autoputa od 401 milion evra?
Čubrilović: Cijena po kilometru bi trebalo da bude 5,58 miliona evra. Pomnoženo sa 72 kilometra, bila bi cijena građenja. Sve ostalo su porezi i druge obaveze.
Je li u to uključena i eksproprijacija zemljišta na toj dionici?
Čubrilović: Ne. To smo ranije završili i to nije u ovoj cijeni.
Kakva je cijena u poređenju sa ostalim autoputevima u regionu?
Čubrilović: Prema cijeni autoputa koja je bila na licitaciji, to je nešto iznad sedam miliona evra po kilometru u Hrvatskoj, pa do 11, 12 miliona u nekim drugim zemljama. Ali ima puteva koje rade i po tri do četiri miliona, jer dosta zavisi od kvaliteta terena.
Kako smo informisani, 85 odsto će biti kredit, a 15 odsto plaća Vlada RS. Šta je uračunato u tih 15 odsto?
Čubrilović: Tu su i projekti i eksproprijacija i drugi manipulativni troškovi koji ne spadaju u cijenu građenja.
Znači to je dodatno, uz ovu cijenu od 401 milion evra?
Čubrilović: Ne. Kada pomnožite dužinu puta sa cijenom kilometara, to dođe nešto manje. Samo cijena eksproprijacije nije u toj cijeni.
Hoće li kompletan iznos za autoput biti obezbijeđen iz kineskog kredita, ili ćemo dio novca izdvojiti iz nameta na gorivo koje svi plaćamo i iz drugih izvora?
Čubrilović: Kompletna gradnja će biti finansirana iz kineskog kredita.
S obzirom na frekvenciju saobraćaja, koliko će nam trebati vremena da taj novac koji ćemo uložiti vratimo?
Čubrilović: Studije opravdanosti izgradnje autoputa pokazuju da nam treba 25 godina za isplativost tog autoputa, uključujući i to da završimo na vrijeme autoput prema Gradišci, odnosno vezu autoputem Banjaluka – Zagreb. Dakle, taj projekat je isplativ i kreće se u okvirima i granicama u kojima se inače računa isplativost autoputa.
S obzirom na to da je rok spomenut od tri godine, a znamo da je rok za autoput Banjaluka – Gradiška nekoliko puta pomjeran, koliko možemo biti sigurni da će radovi početi u rano proljeće iduće godine, a da ćemo se njim voziti tri godine kasnije?
Čubrilović: Kinezi su se obavezali da to urade u tom roku. Ja vjerujem da će to tako i biti jer oni imaju i kapacitet i mogućnosti da to završe uz korištenje domaćih resursa, ne bi trebalo da taj rok bude probijen.
Da li su predviđeni penali?
Čubrilović: Ugovorom će to sve biti precizirano. Ovo što smo potpisali je predugovor za stvaranje uslova za povlačenje kreditne linije.
Hoće li sve predradnje biti završene do proljeća?
Čubrilović: Očekujemo da sve predradnje završimo u naredna dva mjeseca. U jesen počinju dodatna geološka ispitivanja i da dođe do izrade izvedbenog projekta.
U kojem obimu će na izgradnji autoputa biti angažovane domaće firme, domaći radnici i domaći materijali?
Čubrilović: Sve ono što može obavljati domaća operativa biće korišteno za izgradnju autoputa. Samo ono što ne budu domaći građevinci mogli ponuditi, uključiće se kineske firme ili firme koje angažuju. Ali savim sigurno je da će  više od 70 odsto poslova raditi domaća operativa i biti iskorišteni domaći materijali.
Cijena koja je bila spominjana sa “Strabagom” za ovaj autoput je iznosila oko 500 miliona evra. Znači li to da smo uspjeli dobiti povoljnije uslove sa Kinezima?
Čubrilović: Ovo sa Kinezima su povoljniji uslovi kreditiranja. A drugo, sa “Strabagom” su to bile samo procjene da je to oko 500 miliona. Do ove cijene smo došli uz razumijevanje svih ljudi koji rade na tome i želju da se uđe u posao i da on bude završen. Osim toga, u ovom trenutku znate kako se kreće cijena kapitala na svjetskom tržištu. Nisu uvijek isti uslovi, tako da je i to doprinijelo različitim procjenama.
Kontaktirate li sa “Strabagom”? Kako oni reaguju na činjenicu da su izgubili ovaj posao jer su oni željeli graditi taj autoput?
Čubrilović: “Strabag” je i dalje zainteresovan za ovaj prostor i oni rade na mnogim lokacijama u svim zemljama bivše Jugoslavije. Bili smo u kontaktu sa njima. Oni su se pojavljivali ovdje na prezentaciji austrijskih privrednika. Oni su zainteresovani da uđu na neki od ovih projekata, ali nažalost to nije ispalo onako kako smo i mi i “Strabag” željeli. Tu je bilo mnogo politike. Ja se nadam da ovaj projekat neće biti miniran sa strane.
Čije politike?
Čubrilović: Znate, uvijek imate raznih lobista da u RS ne budu rađeni autoputevi. Iz drugih dijelova BiH nismo ništa pozitivno mogli čuti o našim projektima.
Mislite da su “mine” dolazile iz Sarajeva?
Čubrilović: Ne samo iz Sarajeva.
Odakle onda još?
Čubrilović: O tom po tom.
Ima li RS i dalje interes za mrežu autoputeva koju smo spominjali kada je došao “Strabag”?
Čubrilović: Još je ostalo sve. Banjaluka – Gradiška je pri kraju, iako smo imali probleme koje ste i vi malo prije spomenuli. Banjaluka – Doboj evo i to ide. Za Banjaluka – Kupres je raspisan javni poziv. Jedna tenderska dokumentacija je dignuta i imamo zahtjev od strane nekoliko zainteresovanih da taj rok produžimo. To je najduži pravac koji imamo, iznosi 90 i nešto kilometara i cijena od 1,3 milijarde evra. Što se tiče ostalih, to je dio koridora 5c ka Vukosavlju, za koji je završena projektna dokumentacija, i treba da bude pristupljeno izuzimanju zemljišta. A mi smo zainteresovani da nastavimo dalje pregovarati sa potencijalnim investitorima za izgradnju autoputa ka Brčkom i Bijeljini, kao i ka Prijedoru i Novom.
Možemo li spomenuti neke zainteresovane kompanije?
Čubrilović: Mislim da ne bi bilo korektno pominjati sada sve te firme. Ali ima ih.
Kada će biti završen autoput do Gradiške i zna li se već kolika će biti putarina i za jedan i za drugi autoput?
Čubrilović: Ja mogu da kažem informaciju koju imam od izvođača radova, a to je da će do kraja oktobra biti završena ta dionica. Tu ne računam izgradnju petlje čiji je rok u aprilu 2012. godine. Ugovorena cijena za petlju je 13,5 miliona evra. Putarina još nije definisana, ali će biti oko deset odsto manja nego u Hrvatskoj.
Nelogičnosti u vezi s putarina
Ima li nekih novosti u vezi s istragom o nestalom novcu iz putarina?
Čubrilović: Tu ima pojava koje zaista ukazuju na neke nelogičnosti. Registrovani broj vozila raste, a prihodi padaju. Recimo, 2007. godine smo imali 30,6 miliona od naknada za puteve na registraciji vozila i 278.339 registrovanih vozila, 2008. godine 32 miliona i 276.885 vozila, 2009. godine oko 30,7 miliona na 274.827 vozila, a prošle godine 23,5 miliona na 294.862 vozila. Možete da uočite da u 2010. godini imamo gotovo 20.000 registrovanih vozila više, a da je prihod manji za sedam miliona, ili je manji za deset miliona u odnosu na 2008. godinu. Šta je uzrok tome, to je stvar JP “Putevi” i Poreske uprave RS da objasne. S obzirom na to da je u javnosti otvorena ta priča, mi smo pripremili informaciju za Vladu RS i daćemo tabelu koja slikovito govori o cijenama, naplati i broju vozila. Svako ko to vidi moći će izvesti određene zaključke o tome.
Na jesen tender za most na Savi
Ima li nekih novih informacija u vezi sa mostom na Savi? Jesu li Hrvati još zainteresovani za njegovu gradnju?
Čubrilović: Prije petnaestak dana imao sam sastanak sa hrvatskim ministrom Božidarom Kalmetom u Zagrebu u vezi sa tim mostom. Hrvatska je zainteresovana da taj most bude napravljen. Ministar Kalmeta mi je rekao da im je to u prioritetu. S obzirom na to da RS ima obezbijeđen novac za izgradnju mosta, a da Hrvatska još nije obezbijedila i da će novac imati 1. januara 2013. godine, sad pregovaramo da RS preuzme vođenje projekta do ugovaranja za izvođenje radova i početno finansiranje. Naravno, uslovi su jasni. Mi preuzimamo 50 odsto troškova, ali bi u prvoj fazi to RS preuzela jer smo obezbijedili sredstva. Projekat je gotov, on je na reviziji u “Hrvatskim cestama”, može biti i definitivno gotov do 10. septembra, i nadam se da će to biti tako. Očekujemo da ove jeseni raspišemo tender za izvođenje radova. Nezavisne novine